TV Most

Uvođenje albanskog jezika kao drugog zvaničnog jezika u Makedoniji je bio uslov albanskih partija koje su podržale vladu premijera Zorana Zaeva, a čemu se oštro protivi najuticajnija stranka bivšeg premijera Nikole Gruevskog VMRO-DPMNE.

Iako je osvojila najviše glasova na prošlim izborima VMRO-DPMNE, odnosno Gruevski, nije formirao vladu jer, kako se tvrdilo, upravo nije želeo da prihvati, između ostlog, i taj uslov albanskih partija.

Kada zakon bude usvojen u vladi tekst zakona će biti dostavljen na mišljenje Venecijanskoj komisiji, zajedno sa spornim odrebama, koje se odnose na upotrebu albanskog jezika na novčanicama i hartijama od vrednosti, kao i na vojničkim uniformama.

I dok premijer Zaev uverava da je Predlog zakona u skladu sa Ustavom Makedonije usklađen sa evropskim standadima, VMRO-DPMNE smatra da je reč o uvođenju dvojezičnosti.

Zaev je, nakon sednice vlade najavio da će zakon o jeziku predstaviti javnosti ovog vikenda u Ohridu.

Inače, Predlog zakona predviđa da se pored makedonskog jezika proširi upotreba drugog kao službenog u mestima u kojima najmanje 20 odsto žitelja govori tim drugim jezikom, kako bi lakše mogli da komuniciraju sa državnim institucijama na njihovom maternjem jeziku.

O ovom pitanju podeljeni su i stručnjaci i dok jedni smatraju da je reč o veoma teškoj odluci, koja međutim, neće rešiti problem sa jezikom u Makedoniji s obzirom na političku situaciju u poslednjih 10 godina u toj zemlji, drugi kažu da je to deo Ohridskog sporazuma.

Bivši ambasador Makedonije u NATO Nano Ružin veruje da je sve sadržano u zakonu nastalo iz Ohridskog sporazuma i dodaje da misli da se nepotrebno uzbunjuju duhovi o navodnoj prodaji identiteta i albanizaciji.

Zakon predviđa dvojezične oznake na uniformama za policajce, vatrogasce i zdravstvene radnike, ali samo u opštinama i gradovima gde najmanje 20 odsto stanovnika govori neki drugi jezik, osim Makedonskog.

"Ako Venecijanska komisija potvrdi da je zakon u skladu sa Ustavom, nemamo predrasude. Zakon će omogućiti i korišćenje drugog jezika", rekao je premijer Zaev i dodao da niko nije u obavezi da uči taj drugi jezik, ako to ne želi.

"Prema predloženom zakonu makedonski jezik ostaje prvi i jedini službeni jezik u međunarodnoj upotrebi", tvrdi Zaev.

Nacrt zakona o upotrebi jezika već je izazvalo reakcije albanskih partija.

Pokret Besa smatra da prema novom zakonu albanski jezik nije u potpunosti službeni, već da samo ostvaruje određen napredak u određenim institucijama.

DPA je zakon ocenila kao marketinšku kampanju vladajućih stranaka. Najuticajnija albanska partija DUI Ali Ahmetija smatra da je usvajanje ovako predloženog zakona korak ka ostvarivanju glavnog cilja – integracija u EU.

Prema predloženom zakonu o jezicima svi državni organi, centralne institucije, javna preduzeća, agencije, kancelarije, institucije, organizacije, komisije, pored makedonskog kao službenog jezika koristiće i albanski, a isto važi i za jedinice jedinice lokalne samouprave.

Albanski jezik će se koristiti u parlamentu na plenarnim sednicama, a lična dokumenta i pasoši građana će automatski biti izdata na službenom jeziku kojim govori osoba kojoj se dokumenta izdaju. U sudskom postupku, javnih tužilaca i drugih organa, organa i institucija, pored makedonskog, će se primenjivati albanski jezik.

Za razliku od ranije, kada je pravo da koristi neki drugi jezik osim makedonski bio rezervisan za osumnjičene, privatne tužbe i svedoke, sada to uključuje sudije i tužioce.

Bilo kako bilo, mišljenje Venecijanske komisije je obavezujuće i ukoliko ta komisija konstatuje da je zakon u suprotnosti sa Ustavom, on će morati da bude ispravljen pre nego što dođe na usvajanje u Sobranje.

Kazne za institucije koje ne budu poštovale zakon, nakon njegovog usvajanja, predviđene su u iznosu od pet hiljada evra.