TV Most

Vladan Vukosavljević je naglasio da Stanojevićev projekat na višeslojan način odgovara ovogodišnjem sloganu Bijenala "Slobodan prostor" (Free space), kako su to definisale umetničke direktorke Ivon Farel i Šeli Maknamara.

Paviljon Srbije na ovoj manifestaciji predstavlja, kako je naveo ministar, iskorak u prostor u kome se kroz arhitektonsku simboliku vodi dijalog između unutrašnjeg ličnog prostora autora sa prostorom objekta stare seoske škole u Malom Popoviću.

"Umetnički koncept u središte rada stavlja pojam prostora, psihološkog, metafizičkog, nadrealnog i stvarnog, a redefinisani pojmovi sloboda i škola ukazuju na višeznačnost ovog odnosa koji je utkan u umetnički narativ. Prostor je sloboda, a sloboda je proces", naglasio je Vukosavljević.

Od Prve internacionalne izložbe u Veneciji 1895. godine, a potom i prvog međunarodnog Arhitektonskog bijenala 1980. godine, osvajanje prostora, odvija se paralelno sa osvajanjem slobode, jer ovi procesi neminovno idu uporedo, bilo da je reč o kulturi, umetnosti, politici ili ličnom prostoru autora, rekao je Vukosavljević.

Pojam prostora i slobode govori, kako naglašava, i o granicama i njihovom prevazilaženju, kao što u svojoj biti čini osnov svake umetnosti, te i arhitekture.

"Arhitektura pruža viziju slobodnog prostora i već osvojene slobode. Ona je stoga, istovremeno, kritički pogled na prošlo, ali i na vreme koje je tek dolazi", rekao je Vukosavljević.

I sama Venecija, naglasio je ministar, kao grad mostova, urbana celina na 117 ostrva, nosi sa sobom tu višeznačnost.

"Njena jedinstvena arhitektura čuva dugo i bogato istorijsko sećanje, ali provocira i novi doživljaj slobodnog prostora današnje kulture, o čemu svedoči i ovo Bijenale arhitekture na kome su 63 nacionalna predstavljanja, od toga je 30 u nacionalnim paviljonima", rekao je Vukosavljević.

Ministar je podsetio da Srbija, kao samostalna država, redovno nastupa na Bijenalu arhitekture od 2006. godine.

Vladan Vukosavljević i autor izložbe "Slobodna škola je slobodan prostor" Branko Stanojević

"Od tada je u Paviljonu Srbija predstavljeno oko 60 umetnika, kako iz domena arhitekture tako i savremene likovne scene, umnogome, zahvaljujući i viziji kneza Pavla Karađorđevića koji je, tačno pre 80 godina, daleke 1938. godine, doneo odluku o izgradnji paviljona u Veneciji, imajući za cilj jačanje kulturnog statusa zemlje na međunarodnoj sceni", rekao je Vukosavljević.

Ministar je pozvao sve posetioce da pođu u otkrivanje našeg slobodnog prostora u Paviljonu Srbija, koji delom pripada prošlosti, ali i budućosti, s obzirom na to da je ideja autora da napuštena seoska škola dobije novi život, kao kulturno dobro.

Komesar izložbe Dejan Todorović rekao je da, u potrazi za novim informacijama, Branko Stanojević predstavlja omnibus sa 30 priča o arhitekturi kroz naraciju Bogdana Bogdanovića i njegove knjige "Gradoslovar", dok je Paviljon pretvoren u školu za učenje o humanijoj arhitekturi, za koju su nam više od pametnih zgrada potrebne pametne arhitekte.

Stanojević: Pred posetiocima je izložba u tri celine

Autor projekta "Slobodna škola je slobodan prostor", Branko Stanojević, rekao je da se pred posetiocima paviljona nalazi izložba u tri celine - knjiga, crtež i 30 radova.

"Na samom početku konkursa mogao sam da nazovem izložbu 'Slobodna škola je sloboda igra'. Pozivam vas da u igri 30 eseja Bogdana Bogdanovića, u igri fotografija i projekata grada, uđete u svet Bogdanovog i mog kosmosa", rekao je Stanojević.

Objasnio je da je 2015. u Malom Popoviću pored Sopota, otkrio crtež u podrumskoj prostoriji zapuštene škole.

"Taj crtež je poznat, ta škola je poznata, ali odnos prema toj školi, kući slobodnog prostora nije. Zaboravljen je. Izložba počinje čišćenjem tog podruma, čišćenjem mog mentalnog prostora, slobodnog prostora. Zato vas pozivam sve da svoje lične prostore oslobodite i da se igrate sa nama", poručio je Stanojević.