:

:

TV Most

clock

Septembar 18, 2018   14:51

0

233

Sudije i tužioci o izmenama ustavnih amandmana


Udruženje sudija i tužilaca smatra da je poslednji Nacrt ustavnih amandmana u oblasti pravosuđa pretrpeo značajne promene u uskladu sa mišljenjem Venecijanske komisije, ali i da ima prostora za dalje korekcije pojedinih odredbi. U pauzi diskusije na okruglom stolu u hotelu Metropol u Beogradu povodom ustavnih amandmana koje je predložilo Ministarstvo pravde, predsednik UST Nenad Stefanović je u izjavi za Tanjug primetio da je novim rešenjem za sastav Visokog saveta tužilaca (VST) usvojeno mišljenje Venecijanske komisije (VK), ocenjujući da njime postignut potreban balans u Savetu.



Podsetio je da je u ranijem nacrtu amandmana bilo predviđeno da od 11 članova VST, četiri predstavnika tužilaca biraju njihove kolege, a sedam da bira Skupština (pet istaknutih pravnika, uz ministra pravde i Vrhovnog javnog tužioca), dok je sada predloženo da VST čini 10 članova - četiri tužioca, četiri istaknuta pravnika, ministar pravde i Vrhovni javni tužilac. Prema stavu UST, pozitivan pomak je i to što je mandat Vrhovnog tužioca ograničen i ukinuta mogućnost ponovnog izbora iste osobe na tu funkciju, što, kako je oceni Stefanović, nagoveštava da se Vrhovni tužilac u radu neće rukovoditi ličnim interesima sa ciljem da ponovi mandat, već da će biti u funkciji struke.



Takođe, mandat Vrhovnog tužioca je produžen sa pet na šest godina, kako je predložila VK, a sve pomenuto, prema mišljenju Stefanovića, garantuje njegovu profesionalnost i posvećenost interesima struke bez obzira što ga ne biraju direktno kolege (bira ga Narodna skupština). Pojasnio je da UST smatra da je neophodno promeniti sastav tužilačkog saveta u odnosu na sadašnji, navodeći da ne postoji odgovor zašto struka nije sprečila reizbor 2009. godine, kada je imala apsolutnu većinu tužilaca u tadašnjem sastavu saveta (7:4 u korist struke), kao i zašto su 2010. i 2011. godine odbijane žalbe kolega koji nisu prošli reizbor.



"Današnje Državno veće tužilaca (DVT - koji će putem amandmana promeniti naziv u Visoki savet utžilaca) ima sedam tužilaca, od kojih šest biraju kolege, plus Republičkog javnog tužioca po funkciji. Nažalost, velika većina kolega nije zadovoljna radom tužilačkog saveta", napomenuo je Stefanović.



Neophodan mehanizam za opoziv predstavnika struke



U tom smislu je ukazao da UST predlaže da se u razloge za razrešenje članova Saveta uvrsti i mehanizam kojim bi struka mogla da opozive svoje predstavnike u savetima.



"U praksi se dešava da kandidat za DVT ima jedan program pre izbora, a da onda tokom mandata promeni kurs u drugom pravcu. Zato moramo da imamo mehanizam opoziva naših predstavnika na osnovu objektivnih kriterijuma koji su unapred propisani. Sličan mehanizam mora postojati i za istaknute pravnike (mogućnost pokretanja inicijative za razrešenje istaknutog pravnika)", naglasio je predsednik UST.



Pozdravivši isključenje Skupštine iz postupka izbora šefova tužilaštava, kao i ukidanje trogodišnjeg, probnog mandata za zamenike tužilaca i sudija, uz balansiran sastav VST-a, Stefanović je izrazio očekivanje da će ove tri promene doneti viši nivo nezavisnosti, samostalnosti i odgovornosti pravosuđa. UST je takođe predložilo nekoliko korekcija amandmana, a jedna od njih se odnosi na davanje obaveznih uputstva za postupanje javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca.



"Iako smatramo da se ne radi o ustavnoj materiji, ukoliko ostane u predlogu ustavnih amandmana, treba precizirati da se radi o ''pisanom obaveznom uputstvu u pojedinačnom predmetu, koje se samo izuzetno i iz opravdanih razloga može dati i usmeno, s tim da se u kratkom roku (na primer tri dana) dostavi u pisanom obliku", naveo je Stefanović.



Značaj Pravosudne akademije



Kada je u pitanju Pravosudna akademija, UST je pozdravilo rešenje kojim se Nacrtom ustavnog zakona predviđa tranzicioni period od pet godina za početak primene ustavnog amandmana koji predviđa da se za sudiju i zamenika tužilaca može izabrati samo kandidat koji je završio početnu obuku. Međutim, kako je naveo Stefanović, UST smatra da sudijski i tužilački pomoćnici treba da uđu u Ustav i da postanu vidljivi za sistem.



"Teret i obim njihovog rada su nevidljivi. Iza svakog sudije i tužioca nalaze se upravo pomoćnici. Naglasio bih da u skladu sa odredbama ZKP tužilački pomoćnici preduzimaju samostalno radnje za krivična dela gde je propisana kazna zatvora do pet godina i do osam godina, zastupaju optužbe na glavnim pretresima, saslušavaju osumnjičene i ispituju svedoke... Naša molba Ministarstvu je da razmotri takvu mogućnost", rekao je Stefanović, ukazujući da VK u svom mišljenju tu mogućnost nije isključila.



U tom smislu UST je predložilo da se nacrt amandnama promeni i glasi: "sude sudije, a zakonom se može predvideti da u suđenju učestvuju i sudije porotnici (dodati) i sudijski pomoćnici". Potpredsednica UST Ivana Josifović je primetila da je amandmanima napravljen dobar iskorak ka nezavisnosti pravosduja jer je iz sastava VSS izostavljeno učešće Ministarstva pravde, i da se izbor nosilaca pravosudnih funkcija izmestio iz Narodne skupštine.



"Na taj način je otklonjen direktan politički uticaj na izbor nosilaca pravosudnih funkcija, a to smatramo jednim od najvećih garancija nezavisnosti sudstva, prilikom izbora, napredovanja i razrešenja", rekla je Josifović za Tanjug. Ona je takođe pozdravila odluku da se za predsednika Visokog saveta sudstva bira član iz reda sudija, napominjući i da balans u sastavu VSS, od pet sudija i pet istakutih pravnika može da bude dobar. U tom smislu Udruženje insistira na podizanju svesti i odgovornosti sudija da prilikom izabera kolega za sastav VS S, izaberu sudije koje će imati lični i profesionalni integritet da ih predstavljaju u savetu, napomenula je Josifović.



Uticaj politike na pravosuđe još nije eliminisan



Predsednik Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije (UTS) Goran Ilić smatra da nova verzija ustavnih amandmana ne eliminiše uticaj politike na pravosuđe iz više razloga, a Omer Hadžiomerović iz Društva sudija, kaže da ispunjenost međunarodnog standarda nije garancija da će se rešiti problem.



"Kada je u pitanju tužilaštvo imam utisak da postoji snažna težnja da se tuzilaštvo zadrži u nekoj vrsti vremenske kapsule", rekao je Ilić novinarima u pauzi okruglog stolu u hotelu Metropol u Beogradu povodom ustavnih amandmana koje je predložilo Ministarstvo pravde.



Ilić je napomenuo da se u mišljenju VK, "preporučuje da tužilaštvo bude definisano kao nezavisan organ". Prema njegvoim rečima, samo nezavisnost tužilaštva može da obezbedi potpuni kapacitet tužioca u krivičnom postupku.



"Ako nemate nezavisnog tužioca od politike, da li mislite da on može da progoni nekog ko je povezan sa politikom. Odgovor je ne", smatra Ilić.



Kao sledeću zamerku ustavnim amandmanima Ilić je naveo sastav Visokog saveta tužilaštva, ukazujući da su izborni članovi, tužioci - koje biraju kolege, u manjini. To je, kako je naveo, suprotno temeljnom dokumentu za evrointegracije Srbije - akcionom planu za Poglavlje 23, koji prema rečima Ilića propisuje da će najmanje polovina članova Saveta biti tužioci koje same kolege biraju. Smatra da je mnogo bolje da se debata nastavi pre ulaska teksta u skupštinu, podsećajući da je kod nas debata u skupštini po pravilu "politički zatrovana", da se retko razmenjuju suštinski i stručni argumenti, a da po pravilu dominiraju politički.



"Najbolje bi bilo da se nastavi debata, možda pod okrivljem vlade, i da se dođe do teksta koji će obezbediti bolje pravosuđe, jer sistem koji se predlaže ovim ustavnim amandmanima neće obezbediti borbu protiv koruopcije - i dalje ćemo imati u sistemu ljude koji su nedodirljivi", zaključio je Ilić.



Pravosuđu potrebna društvena, a ne politička kontrola



Sudija Hadžiomerović smatra da ispunjenost međunarodnog standarda nije garancija da će se rešiti problem.



"Međunarodni standardi pružaju mnoga rešenja, a rešenja treba naći prema potrebama i ne treba uvek primeniti minimum standarda", istakao je Hadžiomerović.



Društvo sudija smatra da poslednja verzija predloženih ustavnih amandmana nije u svemu usklađena sa preporukama VK s jedne strane, a sa druge da ova rešenje ne povećavaju nivo nezavisnosti u odnosu na sada važeći Ustav, a što je bio razlog da se krene ustavne promene. Iako ministar pravde i predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe prema predloženim rešenjima amandmana više neće biti članovi VSS, Hadžiomerović nije zadovoljan rešenjima.



"Kada pogledate druge odredbe, vidite da je promenjen i broj članova VSS, način na koji se biraju i odlučuju i posledice odlučivanja, doći ćete do zaključka da će moći i dalje da dođe do političkog uticaja, ali na drugačiji način", rekao je Hadžiomerović. On smatra da je apsolutno potrebna društvena kontrola pravosuđa, jer pravosuđe ne postoje zbog sebe, već društva radi, ali da kako je naveo, ovakva rešenja otvaraju mogući vid političke kontrole pravosuđa.



"Ustav treba da propiše dve stvari - nešto što mora da se desi, a to je da mora da postoji VSS, a mora i da predstavlja branu i kaže šta nikada ne može da se desi. To je smisao Ustava, da uspostavi jasan okvir, iz kojeg se kasnije ne može izaći zakonskim rešenjima", zaključio je sudija Hadžiomerović.


Izvor: Tanjug,RTS

0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva