TV Most
Jul 16, 2017 12:05
0
274
Stari traktori odlaze u penziju
"Ferguson 533" Dragišu je služio četrdeset godina. Služi i dalje, ali kaže, vreme je da ode u penziju.
Pripremili Milica Pujkilović i dopisnici RTS-a
"Treba mi veliki traktor pošto se bavim proizvodnjom belog luka. Meni preko leta treba više puta da njivu izorem i treba mi jak traktor", kaže Dragiša Milenković, poljoprivrednik iz Žitorađe.
Dragiša je jedan od 500 voćara i povrtara kojem je odobreno rešenje za nabavku novog traktora. Država daje 50 odsto sredstava, a takvih subvencija nije bilo od 2010. godine.
"Više od 2.300 ljudi je konkurisalo za tu vrstu subvencija. To, s jedne strane, govori da je interesovanje veliko a, s druge strane, što nije tajna, imamo situaciju da je prosečna starost trakotora i uopšte mahanizacije u Srbiji dosta velika – od 25 do 30 godina", kaže Žarko Radat, direktor Uprave za agrarna plaćanja.
Podmlađena mehanizacija znači efikasnija proizvodnja, ali i konkrentniji proizvodi.
"Moramo subvencionisati mnogo jače da bismo pomogli zamenu svih tih traktora jer je više od 90 odsto staro više od 10 godina, moramo konstantno podržavati. Taj proces teče sa ili bez podrške države. Oni koji se nalaze u ozbiljnom ciklusu proizvodnje, oni će investirati u nabavku traktora jer moraju", kaže Aleksandar Bogunović iz Privredne komore Srbije.
I taj broj ne premašuje 3.000 traktora godišnje. Farmeri iz Nemačke, Francuske kupuju i do 34.000, Italijani do 18.000. Kako bi se ugledali na kolege iz inostranstva, pre svega za moderniju mehanizaciju, potreban je stabilan model finasiranja novih mašina.
Milan Prostran, agroekonomski analitičar, smatra da treba povećati agrarni budžet i da se uspostavi korelacija između agrarnog budžeta i doprinosa poljoprivrede u kreiranju BDP-a.
"Primarna poljoprivreda stvara oko 10 odsto BDP-a zemlje, ona bi trebalo da učestvuje u tolikom procentu u budžetu Srbije, a danas je to oko četiri odsto. Prema tome, danas nekih 10 odsto učešća bi značio milijardu evra u budžetu Srbije, a to je onda jedna dobra osnova za inveticioni ciklus", objašnjava Prostran.
Razvoj domaćih njiva, kažu analitičari, sa ovakvom mehanizacijom doveden je u pitanje. Posebno apeluju da se buduće subvencije pre svega usmere ka dominantim farmerima, a to su mali i srednji proizvođači.
Pripremili Milica Pujkilović i dopisnici RTS-a
"Treba mi veliki traktor pošto se bavim proizvodnjom belog luka. Meni preko leta treba više puta da njivu izorem i treba mi jak traktor", kaže Dragiša Milenković, poljoprivrednik iz Žitorađe.
Dragiša je jedan od 500 voćara i povrtara kojem je odobreno rešenje za nabavku novog traktora. Država daje 50 odsto sredstava, a takvih subvencija nije bilo od 2010. godine.
"Više od 2.300 ljudi je konkurisalo za tu vrstu subvencija. To, s jedne strane, govori da je interesovanje veliko a, s druge strane, što nije tajna, imamo situaciju da je prosečna starost trakotora i uopšte mahanizacije u Srbiji dosta velika – od 25 do 30 godina", kaže Žarko Radat, direktor Uprave za agrarna plaćanja.
Podmlađena mehanizacija znači efikasnija proizvodnja, ali i konkrentniji proizvodi.
"Moramo subvencionisati mnogo jače da bismo pomogli zamenu svih tih traktora jer je više od 90 odsto staro više od 10 godina, moramo konstantno podržavati. Taj proces teče sa ili bez podrške države. Oni koji se nalaze u ozbiljnom ciklusu proizvodnje, oni će investirati u nabavku traktora jer moraju", kaže Aleksandar Bogunović iz Privredne komore Srbije.
I taj broj ne premašuje 3.000 traktora godišnje. Farmeri iz Nemačke, Francuske kupuju i do 34.000, Italijani do 18.000. Kako bi se ugledali na kolege iz inostranstva, pre svega za moderniju mehanizaciju, potreban je stabilan model finasiranja novih mašina.
Milan Prostran, agroekonomski analitičar, smatra da treba povećati agrarni budžet i da se uspostavi korelacija između agrarnog budžeta i doprinosa poljoprivrede u kreiranju BDP-a.
"Primarna poljoprivreda stvara oko 10 odsto BDP-a zemlje, ona bi trebalo da učestvuje u tolikom procentu u budžetu Srbije, a danas je to oko četiri odsto. Prema tome, danas nekih 10 odsto učešća bi značio milijardu evra u budžetu Srbije, a to je onda jedna dobra osnova za inveticioni ciklus", objašnjava Prostran.
Razvoj domaćih njiva, kažu analitičari, sa ovakvom mehanizacijom doveden je u pitanje. Posebno apeluju da se buduće subvencije pre svega usmere ka dominantim farmerima, a to su mali i srednji proizvođači.
Vaš glas je zabeležen. Hvala što ste glasali!
Moguće je glasati samo jednom.
Društvo
Najčitanije
Najnovije
Kurti odgovorio SAD: Demokratija se ne može suspendovati ili držati kao talacsti
20:20 May 30, 2023
2
-
Održan Vaskršnji bazar u Batusu: Radost i mašta osnovaca
15:18 April 25, 2024 -
Osumnjičeni za ubistvo dvogodišnje Danke upućeni na psihijatrijsko veštačenje
15:03 April 25, 2024 -
Beograd: Na Onkološki institut stigao inovativni aparat za identifikaciju karcinoma
14:55 April 25, 2024
Postavi komentar