TV Most
Jul 31, 2017 12:05
0
147
Rast industrijske proizvodnje i skok izvoza iz Srbije
Posmatrano po sektorima, u junu 2017. godine, u odnosu na isti mesec 2016, zabeležen je rast u sektoru Rudarstvo od 16,7 odsto, prerađivačkoj industriji 6,0 odsto, a na istom nivou je ostao u sektoru Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija.
Obim industrijske proizvodnje u junu 2017. godine, u odnosu na jun 2016, beleži rast rast kod 19 oblasti sa učešćem u strukturi industrijske proizvodnje od 69 odsto, a pad kod 10 oblasti sa učešćem u strukturi industrijske proizvodnje od 31 odsto.
Najveći uticaj na rast industrijske proizvodnje u junu 2017. godine, u odnosu na isti mesec 2016. godine, imale su, precizira se, proizvodnja mašina i opreme, eksploatacija uglja, proizvodnja električne opreme, proizvodnja proizvoda od gume i plastike, i proizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije iznosila je u prvoj polovini 2017. godine 17,06 milijardi evra, i veća je za 13,2 odsto u odnosu isti period prošle godine, pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom porasla na 77,7 odsto sa prošlogodišnjih 77,2 procenta.
Izvoz je u posmatranom periodu povećan za 13,6 procenata na 7,46 milijardi evra, a uvoz je vredeo 9,60 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 12,9 procenata na godišnjem nivou, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.
Deficit u robnoj razmeni sa svetom je iznosio 2,14 milijardi evra, što je rast od 10,4 posto u poređenju sa prcim polugodištem 2016.
Izraženo u dolarima, ukupna spoljnotrgovinska razmena je u prvih šest meseci dostigla 18,46 milijardi dolara, ili za 9,6 posto više nego u istom period 2016. godine.
Izvezeno je robe za 8,07 mililijardi dolara, što je za 10 procenata više u odnosu na prvo polugodište lani, a uvezeno za 10,39 milijardi ili za 9,3 odsto više.
Deficit je iznosio 2,31 milijardi dolara, i veći je za 6,9 procenata.
Najveće učešće u izvozu imao je Region Vojvodine (84, 32,9 odsto), dok je u uvozu prednjačio Beogradski region sa udelom od 45,8 procenata.
Najveći izvoz u Italiju i Nemačku
Najviše robe smo u prvih šest meseci izvezli u Italiju, u vrednosti 1,17 milijardi dolara, zatim u Nemačku (84, 1,02 milijarde), Bosnu i Hercegovinu (84, 615,3 miliona), Rusku Federaciju (84, 470,8) i Rumuniju (84, 415,6 miliona dolara).
Istovremeno, najveći uvoz smo realizovali iz Nemačke, za 1,31 milijardu dolara, Italije (84, 1,06 milijardi), Ruske Federacije (84, 827 miliona), Kine (84, 809 miliona) i Mađarske (84, 480 miliona).
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.
Zemlje članice Evropske unije činile su 64,9 odsto ukupne razmene.
Drugi najveći spoljnotrgovinski partner su nam zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 943 miliona dolara. U zemlje CEFTA smo izvezli proizvode za 1,34 milijarde dolara, a uvezli za 406,1 milion u posmatranom periodu, tako da je pokrivenost uvoza izvozom 332,2 procenta.
Suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim jugoslovenskim republikama: Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Makedonijom i Hrvatskom, a od drugih zemalja ističe se suficit sa Rumunijom, Italijom, Bugarskom, Slovačkom, i Velikom Britanijom.
Najveći deficit je u trgovini sa Kinom zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova, i sa Ruskom Federacijom zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa.
Na mesečnom nivou, u junu 2017. godine je izvezeno robe u vrednosti 1,52 milijarde dolara, ili za 14,3 odsto više nego u istom lanjskom mesecu, a uvezeno je za 1,91 milijardu dolara, što je povećanje od 6,0 posto na godišnjem nivou.
Izraženo u evrima, junski izvoz je vredeo 1,35 milijardi evra, i bio je veći za 14,2 procenta nego u junu prošle godine, dok je uvoz zabeelžio rast od 5,9 odsto na 1,71 milijardu evra.
Obim industrijske proizvodnje u junu 2017. godine, u odnosu na jun 2016, beleži rast rast kod 19 oblasti sa učešćem u strukturi industrijske proizvodnje od 69 odsto, a pad kod 10 oblasti sa učešćem u strukturi industrijske proizvodnje od 31 odsto.
Najveći uticaj na rast industrijske proizvodnje u junu 2017. godine, u odnosu na isti mesec 2016. godine, imale su, precizira se, proizvodnja mašina i opreme, eksploatacija uglja, proizvodnja električne opreme, proizvodnja proizvoda od gume i plastike, i proizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije iznosila je u prvoj polovini 2017. godine 17,06 milijardi evra, i veća je za 13,2 odsto u odnosu isti period prošle godine, pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom porasla na 77,7 odsto sa prošlogodišnjih 77,2 procenta.
Izvoz je u posmatranom periodu povećan za 13,6 procenata na 7,46 milijardi evra, a uvoz je vredeo 9,60 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 12,9 procenata na godišnjem nivou, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.
Deficit u robnoj razmeni sa svetom je iznosio 2,14 milijardi evra, što je rast od 10,4 posto u poređenju sa prcim polugodištem 2016.
Izraženo u dolarima, ukupna spoljnotrgovinska razmena je u prvih šest meseci dostigla 18,46 milijardi dolara, ili za 9,6 posto više nego u istom period 2016. godine.
Izvezeno je robe za 8,07 mililijardi dolara, što je za 10 procenata više u odnosu na prvo polugodište lani, a uvezeno za 10,39 milijardi ili za 9,3 odsto više.
Deficit je iznosio 2,31 milijardi dolara, i veći je za 6,9 procenata.
Najveće učešće u izvozu imao je Region Vojvodine (84, 32,9 odsto), dok je u uvozu prednjačio Beogradski region sa udelom od 45,8 procenata.
Najveći izvoz u Italiju i Nemačku
Najviše robe smo u prvih šest meseci izvezli u Italiju, u vrednosti 1,17 milijardi dolara, zatim u Nemačku (84, 1,02 milijarde), Bosnu i Hercegovinu (84, 615,3 miliona), Rusku Federaciju (84, 470,8) i Rumuniju (84, 415,6 miliona dolara).
Istovremeno, najveći uvoz smo realizovali iz Nemačke, za 1,31 milijardu dolara, Italije (84, 1,06 milijardi), Ruske Federacije (84, 827 miliona), Kine (84, 809 miliona) i Mađarske (84, 480 miliona).
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.
Zemlje članice Evropske unije činile su 64,9 odsto ukupne razmene.
Drugi najveći spoljnotrgovinski partner su nam zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 943 miliona dolara. U zemlje CEFTA smo izvezli proizvode za 1,34 milijarde dolara, a uvezli za 406,1 milion u posmatranom periodu, tako da je pokrivenost uvoza izvozom 332,2 procenta.
Suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim jugoslovenskim republikama: Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Makedonijom i Hrvatskom, a od drugih zemalja ističe se suficit sa Rumunijom, Italijom, Bugarskom, Slovačkom, i Velikom Britanijom.
Najveći deficit je u trgovini sa Kinom zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova, i sa Ruskom Federacijom zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa.
Na mesečnom nivou, u junu 2017. godine je izvezeno robe u vrednosti 1,52 milijarde dolara, ili za 14,3 odsto više nego u istom lanjskom mesecu, a uvezeno je za 1,91 milijardu dolara, što je povećanje od 6,0 posto na godišnjem nivou.
Izraženo u evrima, junski izvoz je vredeo 1,35 milijardi evra, i bio je veći za 14,2 procenta nego u junu prošle godine, dok je uvoz zabeelžio rast od 5,9 odsto na 1,71 milijardu evra.
Vaš glas je zabeležen. Hvala što ste glasali!
Moguće je glasati samo jednom.
Ekonomija
Najčitanije
Najnovije
Kurti odgovorio SAD: Demokratija se ne može suspendovati ili držati kao talacsti
20:20 May 30, 2023
2
-
Zemljotres jačine 3,8 stepeni po Rihteru na jugu Bugarske
9:24 March 29, 2024 -
Snažni zemljotresi u Grčkoj
9:21 March 29, 2024 -
Kijev: Ruske snage napale infrastrukturne lokacije u blizini Dnjepra
9:12 March 29, 2024 -
Vazdušni udari IDF-a na izbeglički kamp Džabalija
8:23 March 29, 2024
Postavi komentar