:

:

TV Most

clock

April 03, 2018   12:05

0

187

Prvo kolo Kritičkog izdanja dela Iva Andrića


Prvo kolo čini pet zbirki pripovedaka koje je Andrić za života objavio i one su priređene kao u njihovom prvom izdanju.




Priređivači su Zorica Nestorović, rukovodilac projekta i urednik izdanja, prof. dr Slađana Jaćimović, docenti Dragana Grbić i Milan Aleksić i master Marija Blagojević.



Predsednik Uređivačkog odbora, akademik Miro Vuksanović, podseća da su retka kritička izdanja u evropskoj nauci o književnosti, u srpskoj naročito i da takve edicije velikih pisaca nastaju godinama, jer je neophodno da priređivači imaju zavidnu pripremu, filološko znanje, oštro oko, strpljivost i ljubav prema činjenicama, uključujući i detalje koji su bezmalo nevidljivi.


"Takav posao je pokušaj odmotavanja, bolje da kažemo vraćanja unazad, od završenog štiva, više puta objavljivanog, savesno ili s propustima izdavača, odatle do prve sačuvane beleške, do prve skice, do ideje, a sve da bismo naučnim putem, koristeći domete savremene tekstologije otkrili kako nastaje, kako živi i kako se otvara izuzetno književno delo. Ako to postignemo, pisac čije se knjige priređuju biva izučen na način koji svim njegovim tumačima nudi dileme i odgovore, a u isti mah pisac biva učvršćen, gotovo nepomičan, u svom jeziku, u kulturi kojoj pripada. I to je zlatan rezultat ovakvih pregnuća", objasnio je Vuksanović.



On je rekao da "mi ne možemo danas pouzdano da pogodimo šta bi o kritičkom izdanju svojih knjiga rekao Ivo Andrić, ali smo sigurni da bi bio zadovoljan što je počeo da dobija kanonske tekstove svojih pripovedaka, što se vidi koliko se borio za čistu rečenicu i čisti tekst, koliko je teškoća imao sa štamparima, pa je neka izdanja morao i da poništava".



"Prva naša dužnost je ispunjena: sve što je ispod Andrićeve ruke doneto je u autentičnom obliku. Tu je središte ukupnog poduhvata", rekao je Vuksanović i najavio da će Drugo kolo u pet knjiga izaći iduće godine.



Potpredsednik Uređivačkog odbora prof. dr Radivoje Mikić kaže da je to "Kritičko izdanje" važno ne samo zbog toga što je reč o jednom tako velikom piscu, koji je u velikom broju zemalja osnovna legitimacija srpske književnosti i kulture, već i zbog toga što je Andrić odbijao da se na bilo koji način uključi u tumačenje svojih dela.



Mikić je istakao da "Kritičko izdanje" treba da pokaže da je Andrić u stvaralačkom procesu retko menjao osnovna rešenja i da su "sitne pojedinosti" bile njegova najveća briga, te da je najviše računa vodio o jeziku.



Nestorović je istakla da "Kritičko izdanje dela Iva Andrića" predstavlja pre svega susret sa samim Andrićem, koji im je otkrio njegov stvaralački napor da u svakom detalju postigne maksimum i potvrdio da je pripovedanje bio način njegovog života.



Ona je dodala da zanimljivi uvidi ostvaruju se poređenjem sačuvanih rukopisa određenih pripovedaka, njihovih koncepata i odlomaka koji su katkad rasuti po piščevim beležnicama i sveskama, ispisima iz istoriografske građe i komentarima pročitane literature.



Nestorović je rekla da su zahvaljujući kritičkom priređivanju otkriveni brojni detalji vezani za Andrićev rad i prvi put predočena izuzetno razuđena rukopisna građa koja je prethodila prvim štampanim izdanjima nekih od njegovih najpoznatijih pripovedaka.



Put promena teksta neke njegove pripovetke od sačuvane rukopisne građe do štampanog izdanja prvi put je rekonstruisan do tančina, a osnovni princip bio je poštovanje piščeve volje i čuvanje autentičnosti njegovog teksta.



Kritičko izdanje obuhvata neke od Andrićevih najpoznatijih pripovedaka kao što su Mustafa Madžar, Ćorkan i Švabica, Ljubav u kasabi, Mara 6 milosnica, Most na Žepi, Anikina vremena, Napast, Žeđ, Svadba, Priča o kmetu Simanu, Zlostavljanje, Zeko, Lica, Bajron u Sintri, Na sunčanoj straniÂ…



Predsednik SANU akademik Vladimir Kostić je rekao da se današnjom tribinom završava obeležavanje 125 godina od rođenja nobelovca Iva Andrića i da je objavljivanje "Kritičkog izdanja dela Iva Andrića" bio "posao koji se morao uraditi, koji je bio neizbežan i potreban".



Uz konstataciju da je svaka reč o Andriću u senci njegovih rečenica o umetnosti i njenim domenima, Kostić je citirao odlomak iz knjige "Staze, lica, predeli", gde srpski nobelovac umetnika naziva "sumnjivim licem", maskiranim čovekom u sumraku, putnikom sa lažnim pasošem.




 


0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva