TV Most

Povodom medijskih navoda da će se 3. juna na aukciji u Malagi naći 12 stranica iz Knjige žalosti, koja je u Kući cveća bila otvorena za strane državnike povodom smrti Josipa Broza Tita, Ana Radić je istakla da to ne može biti tačno.

"Artefakti koji će se eventualno naći na aukciji nisu stranice Knjige žalosti Kuće Cveća, jer su, prema tim informacijama, nastali u periodu od 1982. do 1988. godine, a tada je vođena Knjiga utisaka, dok je Knjiga žalosti bila otvorena od 6. do 9. maja 1980. godine", rekla je Radićeva.

Objasnila je da je obustavljanje aukcije zatraženo da bi se utvrdila autentičnost tih dokumenata.

"Zamolili smo ih da obustave aukciju artefakata za koje se sumnja da su deo dokumentacije nekadašnjeg Memorijalnog centra "Josip Broz Tito" u čijem sastavu je bila i Kuća Cveća", rekla Radićeva.

Istakla je da ti dokumenti – i ako se utvrdi da su autentični – svejedno ne potpadaju pod muzejsku građu, već su deo dokumentacije Memorijalnog centra "Josip Broz Tito".

Oni mogu, kaže Radićeva, pripadati eventualno Knjizi utisaka, koja se, međutim, ne smatra muzejskom građom, te, tvrdi, nije predmet odgovornosti Muzeja.

"Mi praktično nemamo odgovornost za čuvanje tih Knjiga utisaka, jer oni nisu popisani kao muzejska građa. Muzej istorije Jugoslavije osnovan je 1996. godine i u muzejskoj građi, koja je popisana, nije bilo knjiga utisaka i Memorijalnog centra Josip Brioz Tito", ukazala je Radićeva.

Tanjugu je u Ministarstvu kulture i informisanja u međuvremenu rečeno da je "Ministarstvo dalo naloge Muzeju Jugoslavije i Arhivu Jugoslavije da utvrde da li se kod njih nalaze knjige zalosti povodom smrti Josipa Broza, kao i da utvrde da li u njima nedostaju određeni listovi".

Juče su iz Medijske mreže Antidot saopštili da su iz Knjige žalosti povodom smrti Josipa Broza Tita ukradeni pojedini njeni delovi, koji će se kao eksponati naći na aukciji 3. juna u Malagi.

Iz Medijske mreže Antidot su najavili da će se obratiti svim relevantnim institucijama u nameri da spreče prodaju istorijskog nasleđa Srbije.

Prema njihovim navodima, Iz Knjige žalosti isečeno je, i ukradeno, 40 strana na kojima su zapisi i potpisi poznatih svetskih državnika povodom Titove smrti, iz osamdesetih godina prošlog veka, a deo tih "eksponata" naći će se na najavljenoj aukcijskoj prodaji u Španiji.

Istoričar umetnosti Nikola Kusovac objasnio je ranije za Tanjug da ukradeni zapisi i potpisi poznatih svetskih državnika mogu da vrede od nekoliko stotina, do nekoliko hiljada dolara, ali da je to teško proceniti jer nije poznato na koji način bi oni trebalo da budu ponuđeni na aukciji.

"Ako se pojavi potpis neke osobe koji je veoma redak, on može da dostigne veoma visoke sume, ali teško je precizirati jer to ne spada u red stvari koje imaju takozvani "art price". Radi se na sotinama, pa i hiljadama dolara za potpis takvih ljudi. Zavisi i na čemu su plasirani, da li je to samo jedan potpis ili deset na papiru. To se drugačije procenjuje", kaže Kusovac.

Antidot ističe da je - iako bi na prvi pogled neupućenima moglo izgledati kao da listovi iz knjige žalosti Josipa Broza Tita nemaju neku posebnu materijalnu, niti emotivnu vrednost - činjenica da oni predstavljaju deo vrednog kulturnog nasleđa Srbije i bivših jugoslovenskih republika.