TV Most
April 29, 2015 12:05
0
157
Multimedijalna izložba o Nadeždi Petrović
"Sadržaj je inspirisan životom, stvaralaštvom i značajem Nadežde Petrović u umetničkom, kulturnom i društvenom životu Srbije, kao uporištem aktuelnog stvaralaštva i aktivizma", izjavila je danas Tanjugu direktorka te ustanove Milica Petronijević.
Izložba koja je otvorena u utorak uveče je, kako dodaje, centralni događaj programa u prvoj polovini godine.
Prema njenim rečima, multimedijalna postavka raznovrsnim sadržajima na savremen i prijemčiv način, dokumentarno, umetnički, filmski, dramski, govori o Nadeždi, njenoj porodici, stlikarstvu, istorijskim i umetničkim prilikama vremena, sa posebnim osvrtom na ratni period i njenu smrt u Valjevu.
Nadeždina pisma koja će biti prikazana publici ne govore o njenom ličnom životu i unutrašnjem doživljaju, već svedoče o važnim trenucima stradalaštva, velikoj ljudskoj i civilizacijskoj nesreći, kaže direktorka.
Pre nekoliko dana na Gradskom šetalištu u Čačku postavljena je edukativno-dokumentarna izložba o Nadeždi, pod nazivom Ulična galerija, a za jun je predviđena slična postavka u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, najavila je Petronijević.
Naežda Petrović rođena je u Čačku 1873. godine.
Njeni rodiitelji, Mileva i Dimitrije bili su profesori čačanske realke. Porodica se 1884. vratila u kuću njenog dede hadži Maksima Petroviću.
Višu školu završila je 1891. godine i nakon položenog stručnog ispita postavljena je za nastavnicu slobodoručnog crtanja.
Slikarstvo je učila u ateljeu Đorđa Krstića i u srpskoj slikarskoj i crtačkoj školi Kirila Kultlika.
Od 1898. započela je školovanje u Minhenu u školi Antona Ažbea, slovenačkog likovnog pedagoga koji je zastupao slikarstvo čiste boje i čvrste forme.
Slike iz tog perioda predstavila je na prvoj samostalnoj izložbi 1900. godine u Beogradu.
Studije u Minhenu nastavila je u atelju pleneriste Julijusa Ekstera, profesora Akademije i jednog od osnivača minhenske Secesijie kod koga je savladala slikarsku tehnologiju i započela da radi u prirodi koja će postati njena trajna inspitacija.
Osim slikarstvom, bavila se i likovnom kritikom.
Program obeležavanja stogodišnjice smrti ove slikarke u celini je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Srbije.
Projektom je obuhvaćen veliki broj saradnika, institucija kulture, fakulteta, medijskih kuća, osnovnih i srednjih šskola, čačanskih preduzeća i pojedinaca koji su omogućili ili podržali sprovođenje svih programskih aktivnosti.
Izložba koja je otvorena u utorak uveče je, kako dodaje, centralni događaj programa u prvoj polovini godine.
Prema njenim rečima, multimedijalna postavka raznovrsnim sadržajima na savremen i prijemčiv način, dokumentarno, umetnički, filmski, dramski, govori o Nadeždi, njenoj porodici, stlikarstvu, istorijskim i umetničkim prilikama vremena, sa posebnim osvrtom na ratni period i njenu smrt u Valjevu.
Nadeždina pisma koja će biti prikazana publici ne govore o njenom ličnom životu i unutrašnjem doživljaju, već svedoče o važnim trenucima stradalaštva, velikoj ljudskoj i civilizacijskoj nesreći, kaže direktorka.
Pre nekoliko dana na Gradskom šetalištu u Čačku postavljena je edukativno-dokumentarna izložba o Nadeždi, pod nazivom Ulična galerija, a za jun je predviđena slična postavka u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, najavila je Petronijević.
Naežda Petrović rođena je u Čačku 1873. godine.
Njeni rodiitelji, Mileva i Dimitrije bili su profesori čačanske realke. Porodica se 1884. vratila u kuću njenog dede hadži Maksima Petroviću.
Višu školu završila je 1891. godine i nakon položenog stručnog ispita postavljena je za nastavnicu slobodoručnog crtanja.
Slikarstvo je učila u ateljeu Đorđa Krstića i u srpskoj slikarskoj i crtačkoj školi Kirila Kultlika.
Od 1898. započela je školovanje u Minhenu u školi Antona Ažbea, slovenačkog likovnog pedagoga koji je zastupao slikarstvo čiste boje i čvrste forme.
Slike iz tog perioda predstavila je na prvoj samostalnoj izložbi 1900. godine u Beogradu.
Studije u Minhenu nastavila je u atelju pleneriste Julijusa Ekstera, profesora Akademije i jednog od osnivača minhenske Secesijie kod koga je savladala slikarsku tehnologiju i započela da radi u prirodi koja će postati njena trajna inspitacija.
Osim slikarstvom, bavila se i likovnom kritikom.
Program obeležavanja stogodišnjice smrti ove slikarke u celini je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Srbije.
Projektom je obuhvaćen veliki broj saradnika, institucija kulture, fakulteta, medijskih kuća, osnovnih i srednjih šskola, čačanskih preduzeća i pojedinaca koji su omogućili ili podržali sprovođenje svih programskih aktivnosti.
Izvor: Tanjug
Vaš glas je zabeležen. Hvala što ste glasali!
Moguće je glasati samo jednom.
Kultura
Najčitanije
Najnovije
Kurti odgovorio SAD: Demokratija se ne može suspendovati ili držati kao talacsti
20:20 May 30, 2023
2
-
Presretači i radari na putevima širom Srbije
10:34 March 29, 2024 -
Đurić: Srbija treba da nastavi da se kreće pravilnim putem saradnje sa Amerikom
10:27 March 29, 2024 -
Milić: Kurtijevo pismo SE obećanje bez garancije
10:10 March 29, 2024 -
Đoković: Ivanišević prijatelj za života, nemam ideju ko će ga zameniti
9:41 March 29, 2024
Postavi komentar