TV Most

Aleksandar Pajić je za Tanjug rekao da će ministarstvo preduzeti mere da se ispitaju navodi o negativnom kontekstu udžbenika za treći razred gimnazije i nađe pravo rešenje, napominjući da je sporna Ljušićeva knjiga objavljenja još 2007. godine.

Pomoćnik ministra prosvete podseća da stručna javnost do danas nije izrazila ozbiljne primedbe na ovaj udžbenik, jer bi u tom slučaju, kako je naveo, ministarstvo prosvete dalo svoje mišljenje i formiralo Komisiju koja bi utvrdila da li su stereotipi koji se pominju nešto što ne treba da se nađe u udžbeniku.

"Ministarstvo na čijem je čelu ministar Šarčević prvi put dolazi do ovakvog saznanja i mi ćemo preduzeti mere iz svoje nadležnosti da se analizira udžbenik i donesu prave odluke", najavio je Pajić.

Knjiga Radoša Ljušića dospela je u žižu javnosti nakon teksta objavljenog u dnevnom listu Blic u kojem njegov kolega, Aleksandar R. Miletić, navodi da "udžbenik obiluje stereotipima i neprimerenim sadržajima o susednim državama i manjinama u Srbiji".

Tim povodom oglasila se i LSV koja je javno pozvala ministra prosvete Mladena Šarčevića "da bez odlaganja povuče knjigu iz upotrebe".

Na pitanje Tanjuga da li je za taj korak dovoljan poziv partije LSV i kada će kada će ministarstvo oformiti radnu grupu koja će analizirati udžbenik, Pajić je rekao da "za to postoje određene procedure, kao i da će ministarstvo reagovati na uočen problem i dati određene zaključke.

"Ministarstvu je najvažnije da udžbenici budu adekvatni za učenike osnovnih i srednjih škola. Mi ćemo reagovati i analizirati da li u ovom udžbeniku postoje neprimerene stvari za učenike tog uzrasta i preduzeti mere iz svoje nadležnosti", rekao je Pajić.

Za Ljušićev udžbenik, koji se koristi od 2007. godine, istoričar Miletić u svojoj analizi kaže da je "opterećen negativnim stereotipima i uvredljivim konstatacijama o nesrpskim etničkim zajednicama, kao i da se takva učestalost etničkih diskvalifikacija i uvreda ne nalazi ni u udžbenicima istorije iz Miloševićevog vremena".

On je u tekstu kao stereotipe i neprimereni sadržaj istakao izraze kao što su "šiptarski feudalci", kojima Ljušić naziva Albance, kao i "konvertiti" ili "poturčenjaci" kojima kvalifikuje današnje Bošnjake muslimanske veroispovesti.

Miletić iznosi primedbe i na Ljušićevo pisanje o Crnogorcima za koje kaže "da su se kleli u Pravoslavlje, Rusiju i Srbiju, ali nikada iskreno, već prema potrebama".

Inače, ovo nije prvi put da jedan udžbenik iz istorije postane predmet javne rasprave.

Udžbenik za šesti razred osnovne skole, čiji je autor istoričar Rade Mihaljčić povučen je na doradu 2015. godine posle primedbi koje je izneo patrijarh Irinej.

Radna grupa istoričara tada je utvrdila da su opravdane primedbe o upotrebi naziva "Makedonski Sloveni", i "Makedonska država", kao i primedba o poreklu Albanaca, koje autor ubrajao u starosedeoce Balkanskog poluostrva, posle čega su sporni izrazi izbačeni iz udžbenika.

Upitan da li je zbog ovog i sličnih primera treba sprovesti reviziju postojećih udžbenika za gimnazije i srednje škole, Pajić je najavio da će ministarstvo uskoro pripremiti Zakon o udžbenicima "koji će pokušati da reši i ovu problematiku".

Objasnio je da su u osnovnoj školi mnogo veći tiraži udžbenika i da su zato izdavači i pisci udžbenika više zainteresovani za tu oblast.

"U oblasti srednjeg i stručnog obrazovanja ima mnogo obrazovnih profila i tu su tiraži mnogo manji, pa zato imamo udžbenike koji su stari i po nekoliko decenija, a izdavači ne vide ekonomski interes u objavljivanju novih udžbenika. Ministarstvo tu treba da reaguje i pronađe adekvatno rešenje", istakao je Pajić.

Ministarstvo prosvete, kako je rekao, nema evidenciju o tome koji su udžbenici najzastupljeniji u srednjim školama, pa tako ni u kojim gimnazijama se koristi Ljušićev udžbenik.

"Kada je dozvoljeno da više izdavačkih kuća konkuriše sa udžbenicima, školama, odnosno nastavnicima, ostavljeno je da odluče koji su udžbenici adekvatni za učenike tih škola", naveo je Pajić.

Prema zakonu o obrazovanju svako fizičko ili pravno lice ima mogućnost da od ministarstva prosvete zatraži da se određeni udžbenik povuče iz upotrebe.

Takođe, zakon predviđa tri situacije u kojima se udžbenik povlači iz upotrebe: ako nije objavljen u skladu sa odobrenim rukopisom, odnosno ako je izdavač menjao tekst nakon odobravanja, zatim u slučju povrede autorskih prava, odnosno ako se ustanovi da je plagiran sadržaj.

U trećem slučaja povlači se ako izdavač nije obezbedio dovoljan broj primeraka udžbenika za potrebe škole.