TV Most

Linta je Orepiću uputio otvoreno pismo povodom njegove inicijative za brisanje lažnih prebivališta u kome ukazuje na dugogodišnju diskriminaciju koju su činili i čine službenici Ministarstva unutrašnjih poslova u policijskim upravama prema građanima srpske nacionalnosti u vezi prebivališta.

"Prema našim podacima u periodu od 1991. do kraja 2015. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske je na nezakonit način izbrisalo iz evidencije hrvatskog prebivališta preko 50.000 Srba", naveo je Linta u otvorenom pismu Orepiću ističući da u

pitanju nisu bila lažna prebivališta već su Srbi u najvećoj meri bili prijavljeni na svojim kućnim adresama.

"Problem lažnih prebivališta se odnosi, pre svega, na građane hrvatske nacionalnosti koji su prijavili prebivališta na kućama ili stanovima koji nisu u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu njihovih roditelja", ukazao je Linta.

On napominje da su hrvatski službenici, pogrešnom primenom člana 13 starog Zakona o prebivalištu i boravištu, koji je bio na snazi od sredine 1991. do kraja 2012. godine, izbrisali veliki broj građana srpske nacionalnosti.

Linta objašnjava da su policijske uprave u županijama, odnosno policijske stanice, pozivajući se na taj zakonski član masovno izdavali rešenja o brisanju Srba iz evidencije na osnovu terenskih provera svojih službenika.

Provere su, kako kaže, često, obavljane u večernjim satima i njome bi na brzinu bilo utvrđeno da li imenovani prebivaju na navedenoj adresi. Pored toga, policija je obilazila građane srpske nacionalnosti starije životne dobi i tražila od njih da poruče svojim sinovima, kćerkama ili rođacima, koji žive u Srbiji ili Republici Srpskoj, da u roku od 10-tak dana ođave prebivalište ili će biti kažnjeni i brisani iz evidencije.

Pod izgovorom sređivanja popisa birača hrvatski službenici su dugi niz godinama nezakonito brisali Srbe iz evidencije prebivališta, ali u tom periodu iz evidencije prebivališta nisu brisani doseljeni Hrvati iz Bosne i Hercegovine, ističe Linta.

On u pismu podseća da stari Zakon o prebivalištu i boravištu nije predviđao mogućnost ođave prebivališta lica, bez njihovog ličnog zahteva što su više puta javno izjavili bivši ministri policije i uprave Ranko Ostojić i Arsen Bauk.

Hrvatski službenici počeli su od kraja 2012. godine, kada je stupio na snagu novi Zakon o prebivalištu, da vrše pritisak na Srbe u policijskim upravama i stanicama u Hrvatskoj i u konzulatima u Beogradu i Subotici da sami ođavljuju prebivališta i poništavaju hrvatske lične karte ili su čak sami, na nezakonit način, poništavali hrvatske lične karte u prisustvu Srba ili bez njihovog prisustva, navodi Linta.

Linta napominje u pismu Orepiću da novi hrvatski zakon o prebivalištu omogućava svim građanima pravo na dve lične karte pod uslovom da prijave tzv. privremeni odlazak na pet godina ili žive najmanje tri meseca godišnje u Hrvatskoj.

Privremeni odlazak na pet godina može se prijaviti na osnovu jednog od šest razloga (obnova, stambeno zbrinjavanje, zaposlenje, liječenje, školovanje, izdržavanje).

"Na taj način, najveći deo prognanih Srba je sprečen da, pored srpske lične karte, zadrži hrvatsku ličnu kartu zbog rešavanja imovinskih i brojnih drugih problema, što predstavlja direktno kršenje Zakona o prebivalištu", ukazao je Linta.

Linta je od Orepića zatražio da Vlada Hrvatske usvoji Odluku kojom će omogućiti svim građanima srpske nacionalnosti koji su na nezakonit način izbrisani iz evidencije hrvatskog prebivališta od 1991. godine do danas da ponovo prijave prebivalište na svojoj kućnoj adresi, izvade hrvatske lične karte i prijave privremeni odlazak na pet godina.

"To bi značilo da i prognani Srbi imaju pravo da, u skladu sa Zakonom o prebivalištu, prijave privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske na pet godina i na taj način zadrže hrvatsku ličnu kartu, kao što to pravo masovno koriste građani hrvatske nacionalnosti koji žive u inostranstvu", istakao je Linta.

U hrvatskom Zakonu o prebivalištu nigde ne piše da posedovanje srpske lične karte sprečava prognane Srbe da prijave privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske na pet godina, napominje Linta.

Izvor: Tanjug