:

:

TV Most

clock

Januar 08, 2017   12:05

0

177

"Labudovo jezero" povodom 100 godina od rođenja Dimitrija Parlića

"Labudovo jezero", biser klasičnog baletskog reprtoara, premijerno je izveden u Narodnom pozorištu, u ovoj koreografskoj postavci, 14. maja 1970, a obnovljen 23. aprila 1998. godine.

Parlić je zadržao koreografsku celinu u drugom činu Lava Ivanova sa pojedinim koreografskim intervencijama, dok je prvi i treći čin kreirao sam.

Suštinu ovog antologijskog dela, za koje Čajkovski nije ni pretpostavljao da će postati ezoteričan, magičan, snažno ekspresivan i najigraniji balet u istoriji, čine zakletva kao iskušenje ljubavi i prevare, sazrevanje kroz odluke, ljudsko dvojstvo, lukavost, žrtvovanje, sjedinjavanje u fiktivnoj smrti i apoteoza idealnoj ljubavi.

Na sceni Narodnog pozorišta, "Labudovo jezero" je prvi put postavljeno 1925. godine u koreografiji Aleksandra Fortunata.

Narednu inscenaciju, 1951. godine, uradila je Nina Kirsanova, a potom je usledila Parlićeva verzija koja je, prema oceni brojnih kritičara, ostavila mnogo snažniji umetnički utisak u odnosu na prethodne dve postavke. Obnova ovog baleta 1998. godine, predstavljala je dug prema priznatom koreografu.

Parlić, jedan od najistaknutijih srpskih baletskih igrača i koreografa, koji je svojim stvaralaštvom ostavio neizbrisiv trag u istoriji baleta, rođen je u Solunu 1916. godine.

Glumačku školu pohađao je u Beogradu, a baletski se školovao u Beču i Bernu.

Od 1942. godine bio je solista u Narodnom pozorištu u Beogradu, a potom šef baletskog ansambla i koreograf.

U periodu od 1958. do 1962. godine bio je direktor baleta Državne opere u Beču, a nakon toga, imao je angažmane u Rimu, Helsinkiju, Berlinu, kao i u Zagrebu, gde je i počeo da se bavi koreografijom postavivši plesne scene u operi „Pikova dama" Petra Iljiča Čajkovskog.

Od 1971. godine, kao slobodan umetnik, radio je u mnogim pozorištima u zemlji i inostranstvu.

Zbog bolesti je bio prinuđen da se povuče sa scene, ali je nastavio izuzetno uspešnu koreografsku karijeru tokom koje je postavio niz baletskih dela sa maštovitošću i originalnošću kakva se retko sreće, što ga je i uvrstilo u red naših najvećih koreografa, navedeno je u saopštenju Narodnog pozorišta.

Preminuo je u Beogradu 1986. godine.

Izvor: Tanjug

0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva