TV Most
Januar 08, 2017 12:05
0
177
"Labudovo jezero" povodom 100 godina od rođenja Dimitrija Parlića
"Labudovo jezero", biser klasičnog baletskog reprtoara, premijerno je izveden u Narodnom pozorištu, u ovoj koreografskoj postavci, 14. maja 1970, a obnovljen 23. aprila 1998. godine.
Parlić je zadržao koreografsku celinu u drugom činu Lava Ivanova sa pojedinim koreografskim intervencijama, dok je prvi i treći čin kreirao sam.
Suštinu ovog antologijskog dela, za koje Čajkovski nije ni pretpostavljao da će postati ezoteričan, magičan, snažno ekspresivan i najigraniji balet u istoriji, čine zakletva kao iskušenje ljubavi i prevare, sazrevanje kroz odluke, ljudsko dvojstvo, lukavost, žrtvovanje, sjedinjavanje u fiktivnoj smrti i apoteoza idealnoj ljubavi.
Na sceni Narodnog pozorišta, "Labudovo jezero" je prvi put postavljeno 1925. godine u koreografiji Aleksandra Fortunata.
Narednu inscenaciju, 1951. godine, uradila je Nina Kirsanova, a potom je usledila Parlićeva verzija koja je, prema oceni brojnih kritičara, ostavila mnogo snažniji umetnički utisak u odnosu na prethodne dve postavke. Obnova ovog baleta 1998. godine, predstavljala je dug prema priznatom koreografu.
Parlić, jedan od najistaknutijih srpskih baletskih igrača i koreografa, koji je svojim stvaralaštvom ostavio neizbrisiv trag u istoriji baleta, rođen je u Solunu 1916. godine.
Glumačku školu pohađao je u Beogradu, a baletski se školovao u Beču i Bernu.
Od 1942. godine bio je solista u Narodnom pozorištu u Beogradu, a potom šef baletskog ansambla i koreograf.
U periodu od 1958. do 1962. godine bio je direktor baleta Državne opere u Beču, a nakon toga, imao je angažmane u Rimu, Helsinkiju, Berlinu, kao i u Zagrebu, gde je i počeo da se bavi koreografijom postavivši plesne scene u operi „Pikova dama" Petra Iljiča Čajkovskog.
Od 1971. godine, kao slobodan umetnik, radio je u mnogim pozorištima u zemlji i inostranstvu.
Zbog bolesti je bio prinuđen da se povuče sa scene, ali je nastavio izuzetno uspešnu koreografsku karijeru tokom koje je postavio niz baletskih dela sa maštovitošću i originalnošću kakva se retko sreće, što ga je i uvrstilo u red naših najvećih koreografa, navedeno je u saopštenju Narodnog pozorišta.
Preminuo je u Beogradu 1986. godine.
Parlić je zadržao koreografsku celinu u drugom činu Lava Ivanova sa pojedinim koreografskim intervencijama, dok je prvi i treći čin kreirao sam.
Suštinu ovog antologijskog dela, za koje Čajkovski nije ni pretpostavljao da će postati ezoteričan, magičan, snažno ekspresivan i najigraniji balet u istoriji, čine zakletva kao iskušenje ljubavi i prevare, sazrevanje kroz odluke, ljudsko dvojstvo, lukavost, žrtvovanje, sjedinjavanje u fiktivnoj smrti i apoteoza idealnoj ljubavi.
Na sceni Narodnog pozorišta, "Labudovo jezero" je prvi put postavljeno 1925. godine u koreografiji Aleksandra Fortunata.
Narednu inscenaciju, 1951. godine, uradila je Nina Kirsanova, a potom je usledila Parlićeva verzija koja je, prema oceni brojnih kritičara, ostavila mnogo snažniji umetnički utisak u odnosu na prethodne dve postavke. Obnova ovog baleta 1998. godine, predstavljala je dug prema priznatom koreografu.
Parlić, jedan od najistaknutijih srpskih baletskih igrača i koreografa, koji je svojim stvaralaštvom ostavio neizbrisiv trag u istoriji baleta, rođen je u Solunu 1916. godine.
Glumačku školu pohađao je u Beogradu, a baletski se školovao u Beču i Bernu.
Od 1942. godine bio je solista u Narodnom pozorištu u Beogradu, a potom šef baletskog ansambla i koreograf.
U periodu od 1958. do 1962. godine bio je direktor baleta Državne opere u Beču, a nakon toga, imao je angažmane u Rimu, Helsinkiju, Berlinu, kao i u Zagrebu, gde je i počeo da se bavi koreografijom postavivši plesne scene u operi „Pikova dama" Petra Iljiča Čajkovskog.
Od 1971. godine, kao slobodan umetnik, radio je u mnogim pozorištima u zemlji i inostranstvu.
Zbog bolesti je bio prinuđen da se povuče sa scene, ali je nastavio izuzetno uspešnu koreografsku karijeru tokom koje je postavio niz baletskih dela sa maštovitošću i originalnošću kakva se retko sreće, što ga je i uvrstilo u red naših najvećih koreografa, navedeno je u saopštenju Narodnog pozorišta.
Preminuo je u Beogradu 1986. godine.
Izvor: Tanjug
Vaš glas je zabeležen. Hvala što ste glasali!
Moguće je glasati samo jednom.
Kultura
Najčitanije
Najnovije
Kurti odgovorio SAD: Demokratija se ne može suspendovati ili držati kao talacsti
20:20 May 30, 2023
2
-
Partizan izgubio dobijen meč protiv Olimpijakosa
22:47 March 28, 2024 -
MUP Srbije objavio snimke hapšenja trojice muškaraca u BiH
22:21 March 28, 2024 -
Najmanje 45 mrtvih u sudaru autobusa u Južnoj Africi
22:18 March 28, 2024 -
Bivši hrvatski košarkaši Rađa i Kukoč na utakmici Partizan - Olimpijakos
20:52 March 28, 2024
Postavi komentar