TV Most

Pred izricanje konačne presude haškim optuženicima Jadranku Prliću i ostalim visokim zvaničnicima tzv. "Herceg-Bosne", u Mostaru je održan molitveni skup. Posle paljenja sveća, održana je misa u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru.

To je izazvalo oštre reakcije pre svega franjevaca u Bosni i Hercegovini, koji ocenjuju da je reč o zloupotrebi vere u političke svrhe, te da molitvu zaslužuju žrtve onih koji su činili ratni zločin. 

Reč je o procesu u kojem je prvostepenom presudom Tribunala iz 2013. godine šest bivših visokih funkcionera takozvane republike "Herceg-Bosna" i Hrvatskog saveta odbrane (HVO) osuđeno na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima u BiH u okviru "udruženog zločinačkog poduhvata" u kojem je učestvovao i deo političkog i vojnog rukovostva Hrvatske, uključujući i predsednika Franju Tuđmana, tadašnjeg ministra odbrane Gojka Šuška i bivšeg načelnika Glavnog stožera HV-a generala Janka Bobetka.

Cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata, prema zaključku prvostepene presude, bio je uspostavljanje hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo spajanje sa Hrvatskom, kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane nezavisna država unutar BiH tesno povezana s Hrvatskom.

Prvostepenom presudom iz 2013. godine Haški tribunal je osudio na 25 godina zatvora bivšeg predsednika vlade "Herceg-Bosne" Jadranka Prlića.

Bruna Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića osudio je na po 20 godina zatvora, Valentina Ćorića na 16, dok je Berislavu Pušiću izrečena kazna od 10 godina zatvora.

U martu ove godine, Tužilaštvo Haškog tribunala zatražilo je od Žalbenog veća im izrekne duplo više kazne i pravosnažno ih osudi na ukupno 220 godina zatvora.