:

:

TV Most

Dogodilo se na današnji dan

clock

Mart 28, 2015   01:10

0

198

Dogodilo se na današnji dan

1472 - Rođen je italijanski slikar Bartolomeo di Pagolo de Fatorino, poznat kao Fra Bartolomeo, takođe i kao Bačo dela Porta, jedan od poslednjih firentinskih renesansnih majstora, preteča baroka. Bio je spretan eklektik i najviše je slikao religiozne teme, pri čemu su ga posebno zanimali problemi kompozicije. Privremeno je napustio slikarstvo, otišavši 1500. u dominikanski manastir, ali ga je četiri godine docnije Rafael ubedio da nastavi da slika.


1800 - Irski parlament je usvojio zakon o ujedinjenju Irske sa Engleskom.

1854 - Velika Britanija je, dan posle Francuske, objavila rat Rusiji i stala na stranu Osmanskog carstva u Krimskom ratu koji je izbio krajem 1853.

1862 - Rođen je francuski državnik Aristid Brijan, 11 puta predsednik vlade, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926. U Prvom svetskom ratu zalagao se za formiranje Solunskog fronta, a posle rata za stvaranje "Sjedinjenih Država Evrope" i Društva naroda.

1868 - Rođen je ruski pisac Aleksej Maksimovič Pješkov, poznat kao Maksim Gorki, utemeljivač socijalističkog realizma. Najčešća tema njegovog stvaralaštva su ljudi sa takozvanog dna, pobunjenici svih vrsta, izgubljeni i prezreni. Posle 1917. polemisao je s vođom Oktobarske revolucije Lenjinom i drugim čelnicima boljševičkog vrha, kritikujući postupke sovjetskih vlasti. Istovremeno je učestvovao u obnovi zemlje i smatra se najznačajnijim kulturnim poslenikom u postoktobarskoj epohi. Umro je 1936. u vreme najveće Staljinove strahovlade, pod okolnostima koje nisu potpuno rasvetljene. Dela: priče, pripovetke i romani "Makar ÄŒudra", "Starica Izergilj", "Maljva", "Konovalov", "Pesma o Sokolu", "Foma Gordejev", "Mati", "Pesma o vesniku oluje","Leto", "Trojica", "Ispovest", "Gradić Okurov", "ÄŒelkaš", "Život Mateja Kožemjakina", "Supruzi Orlovi", "Artomonovi", "Život Klima Samgina", "autobiografska" trilogija "Detinjstvo", "Među ljudima" i "Moji univerziteti", drame "Malograđani", "Na dnu", "Na letovanju", "Deca Sunca", "Varvari", "Neprijatelji", "Vasa Železnova" (dve verzije), "Jegor Buličov i ostali", uspomene "Lav Tolstoj".

1880 - U Beču je potpisana "Železnička konvencija" na temu povezivanja železničke mreže Srbije i Austrougarske.

1881 - Umro je ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski, član kompozitorske grupe "Velika petorica", predstavnik ruske nacionalne muzičke škole. Dela: opere "Boris Godunov", "Hovanščina", "Soročinski sajam", ciklus solo pesama "Dečja soba", klavirska kompozicija "Slike sa izložbe", orkestarska kompozicija "Noć na golom brdu".

1891 - Rođen je mađarski pisac Lajoš Zilahi, veoma plodan i popularan. Živeo je u emigraciji posle 1948, najviše u SAD, a umro je 1974. u Sremskoj Kamenici kod Novog Sada. Dela: romani i pozorišni komadi "Samrtno proleće", "Ararat", "Kad duša zamre", "Voda nešto nosi", "Duša povratnica", "Sunce sija", "Drveni tornjevi", "Sibir", "General", "Razbesneli anđeli", "Purpurni vek", "Zarobljenici".

1909 - Rođena je srpska glumica Nevenka Urbanova. Prvu ulogu ostvarila je 1925. godine u predstavi "Kod belog konja" Narodnog pozorišta, a poslednju 1965. u "Tangu" Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Tokom 40 godina na sceni Narodnog pozorišta ostvarila je 150 likova, među kojima su Lola Montez ("Opčinjeni kralj"), Vaska ("Koštana"), Rina ("Pokojnik") za koju je 1948. godine dobila nagradu Vlade Narodne republike Srbije. Bila je Keti Zajdl ("Matura") i Barunica Kasteli ("Gospoda Glembajevi"), Gospođa Erlin ("Lepeza ledi Vindermir"), Ester Kolijer ("Duboko plavo more"), Julija ("Obožavana Julija"), Serafina ("Tetovirana ruža"). Muzej pozorišne umetnosti i Savez dramskih umetnika Srbije, dodelili su joj 1984. godine Nagradu za životno delo "Dobričin prsten". Objavila je sećanja: "Svici koji slovima svetle".

1911 - Rođen je srpski književni i pozorišni kritičar jevrejskog porekla Eli Finci. Bio je učesnik NOP-a od 1941. Po oslobođenju zemlje bio je direktor "Borbe", Jugoslovenske knjige, Nolita, Jugoslovenskog dramskog pozorišta, glavni urednik časopisa "Književnost". Dela: pozorišne kritike u zbirkama "Više i manje od života I-V", "Stvarnost i iluzije", studija "Deni Didro", ogledi o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Đorđu Jovanoviću, Branimiru Ćosiću, Marinu Držiću.

1914 - Rođen je češki književnik Bohumil Hrabal. Smatran je nastavljačem Jaroslava Hašeka. Na osnovu njegove novele "Strogo kontrolisani vozovi", Jirži Mencl je snimio istoimeni film koji je 1968. dobio Oskara. Ostala dela: zbirke pripovedaka "Govori ljudi", "Biser na dnu", "ÄŒasovi igranja za starije i iskusnije", "Oglas na kuću u kojoj više ne želim da živim", "Vašarske pesme o ubistvu i legende", "Praznik visibaba".

1930 - Turski glavni grad Angora preimenovan je u Ankara. Do Ataturka turska prestonica bio je Istanbul.

1939 - Predajom Madrida snagama generala Franciska Franka, potom dugogodišnjeg diktatora Španije, španska republika je doživela slom. Usledila je strahovita odmazda nad republikanskim (komunističkim) borcima ali i pristalicama demokratije.

1939 - Adolf Hitler je poništio Pakt o nenapadanju, koji je Nemačka 1934. sklopila sa Poljskom, što je bio uvod u napad na Poljsku u septembru 1939, čime je započet Drugi svetski rat.

1941 - Zgrožena ratom, ubila se engleska književnica Virdžinija Vulf. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena iz viših slojeva engleskog društva. Dela: romani "Izlet na svetionik", "Gospođa Delovej", "Godine", "Talasi", "Orlando", eseji "Sopstvena soba", "Između činova", "Smrt moljca", "Običan čitalac".

1941 - Italijanska eskadra pretrpela je u Drugom svetskom ratu težak poraz od britanske mornarice kod rta Matapan, plativši visoku cenu za pokušaj sprečavanja britanskog pomorskog saobraćaja u istočnom Sredozemlju. Potopljeno je više italijanskih krstarica, a ratni brod "Vitorio Veneto" je teško oštećen. Posle te bitke italijanska flota nije izlazila na pučinu, čak ni kad su izgledi na uspeh bili izuzetno povoljni.

1941 - Italijanski diktator Benito Musolini obavestio je nemačkog vođu Adolfa Hitlera da su njegove snage spremne da učestvuju u napadu na Jugoslaviju, posle čega su počele ubrzane pripreme za agresiju koju su Nemci započeli 6. aprila 1941. bombardovanjem Beograda.

1942 - U pomorskoj bazi Sen Nazar u Francuskoj - skrovištu nemačkih ratnih brodova i podmornica koji su napadali savezničke konvoje na Atlantiku - izvedena je najuspešnija saveznička diverzantska akcija u Drugom svetskom ratu. Saveznici su neopaženo dovukli stari razarač, pun eksploziva sa tempiranim mehanizmom za paljenje, i u snažnoj eksploziji uništena su sva lučka postrojenja i oštećen bojni brod "Admiral Tirpic". Luka u Sen Nazaru ostala je neupotrebljiva za vojne potrebe do kraja rata.

1943 - Umro je ruski kompozitor, dirigent i pijanista Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, čija su dela sinteza evropskog duha i ruske narodne osećajnosti. Komponovao je opere, simfonijske kompozicije i druga dela, ali se najoriginalnije izrazio u klavirskim kompozicijama i solo pesmama. Iz Rusije je emigrirao 1918. i potom je živeo u SAD.

1945 - Vlada SAD priznala je vladu Demokratske Federativne Jugoslavije, devet dana posle Velike Britanije, koja je to prva učinila.

1969 - Umro je američki general i državnik Dvajt Dejvid Ajzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu u Evropi, predsednik SAD od 1953. do 1961. Komandant NATO bio je od 1950. do 1952, kad je dao ostavku zbog predsedničkih izbora, koje je dobio kao kandidat Republikanske stranke.

1970 - U zemljotresu koji je razorio turski grad Gediz u zapadnoj Anadoliji poginulo je najmanje 1.100 ljudi.

1973 - Američki glumac Marlon Brando odbio je da primi Oskara za glavnu ulogu u filmu "Kum", poslavši na ceremoniju dodele nagrade indijansku glumicu Sačin Litlfeder - Sačin "Malo pero" - kako bi ona prikazala tragično stanje američkih Indijanaca.

1979 - U najgorem nuklearnom incidentu u SAD, u elektrani "Ostrvo tri milje" kod Herisburga u Pensilvaniji je, posle delimičnog topljenja jednog reaktora, radioaktivni gas iscureo u atmosferu i stanovnici Herisburga su evakuisani.

1985 - Umro je ruski slikar jevrejskog porekla Mark Šagal, izuzetan kolorista i crtač, jedan od najoriginalnijih slikara 20. veka. Veći deo života proveo je u Parizu, ali se inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz detinjstva. U grafičkim ciklusima ilustrovao je "Mrtve duše" Nikolaja Gogolja, "Hiljadu i jednu noć" i Bibliju. Takođe je oslikao parisku Operu, sinagogu u Jerusalimu, zgradu UN i uradio je vitraže u katedrali u Mecu.

1989 - Proglašen je ustav Srbije kojim je uspostavljen državno - pravni suverenitet Srbije na celoj njenoj teritoriji.

1991 - Desetine hiljada Moskovljana demonstriralo je ulicama u znak podrške Borisu Jeljcinu, najvećem rivalu sovjetskog predsednika Mihaila Gorbačova, prkoseći zabrani javnog okupljanja.

1994 - Umro je francuski pisac rumunskog porekla Ežen Jonesko, član Francuske akademije, čije su tzv. antidrame preobrazile teatar 20. veka. Njegova dela - svojevrsna antidramaturgija prožeta satiričnim duhom, bave se apsurdnošću mnogih "vrednosti" savremenog sveta. Dela: drame "Ćelava pevačica", "Žak ili pokornost", "Lekcija", "Stolice", "Žrtve dužnosti", "Pastirov kameleon ili Pariska improvizacija", "Makbet", "Novi stanar", "Nosorog", "Ubica bez plate", "Kralj umire", "Leteći pešak", "Spavaćica", "Igra pokolja", "Žeđ i glad", "Kuga", "ÄŒovek s koferima", "Crno i belo", radio drama "Salon automobila", roman "Usamljenik".

1994 - Rusija je potpisala ugovor sa Kazahstanom o korišćenju kosmodroma u Bajkonuru.

1997 - Savet bezbednosti UN ovlastio je međunarodne snage, predvođene italijanskim trupama, da stanovništvu Albanije, ugroženom dvomesečnom masovnom antivladinom pobunom, obezbede snabdevanje hranom i ostalim potrepštinama.

2002 - Umro je američki filmski scenarista, producent i režiser austrijskog porekla Bili Vajlder, prvi filmski stvaralac koji je u jednoj godini dobio tri Oskara, 1960. za režiju, scenario i fotografiju filma "Apartman". Najčešće je režirao lake komedije sa satiričnom crtom, ali je pravo stvaralačko umeće iskazao u društvenim dramama kojima dominira bespoštedni cinizam. Nagrađivan je na festivalima u Kanu i Veneciji i osvojio je šest Oskara. Filmovi: "Propali izlet", "Bulevar sumraka", "Stalag 17", "Sabrina", "Duh Sent Luisa", "Ljubav popodne", "Svedok optužbe", "Neki to vole vruće", "Jedan, dva, tri", "Slatka Irma", "Privatni život Šerloka Holmsa", "Fedora", "Sedam godina vernosti".

2004 - Umro je britanski glumac, režiser i pisac rusko-francuskog porekla Piter Aleksander Justinov, ambasador dobre volje UNICEF-a i UNESKO-a. Pre Drugog svetskog rata u pozorištu je najčešće igrao u svojim komedijama: "Ljubav četvorice pukovnika", "Romanov i Đulijeta", "Foto-finiš", "Deseta simfonija". Napisao je i autobiografiju "Dear me". Filmovi: "Quo vadis", "Spartak" (Oskar), "Topkapi" (Oskar), "Ljubičasti taksi".

2005 - U zemljotresu jačine 8,7 stepeni po Rihteru, koji je pogodio severni deo Sumatre, poginulo je oko hiljadu ljudi.

2009 - Umro je Ranko Munitić, publicista, kritičar, filmski poslenik. Školovao se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od rane mladosti bavio se filmskom kritikom, istorijom i teorijom filma, publicistikom, dramaturgijom, radio je kao scenarista, a oprobao se i u filmskoj režiji. Šira publika pamti ga kao autora i voditelja serijala "Veče sa zvezdama" na TV Beograd 90-ih. Priredio je više monografija o srpskim glumcima, među kojima o Miodragu Petroviću ÄŒkalji, Pavlu Vuisiću, Bori Todoroviću. Iz oblasti teorije značajne su njegove knjige "Fantastika na ekranu", "Alisa na putu kroz podzemlje i kroz svemir", "Te slatke filmske laže", "Jugoslovenski filmski slučaj", "Zagrebački krug crtanog filma", "Uvod u estetiku kinematografske animacije", "Pola veka filmske animacije u Srbiji".

Izvor: Tanjug

0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva