TV Most
April 20, 2017 19:13
0
212
Deca kao žrtve i svedoci nasilja: iz ugla psihologa
Kako smo o ovoj istorijski poznatoj pojavi, koja je stara isto koliko i ljudska civilizacija, a to je nasilje nad decom, već govorili i pre svega, objasnili ulogu nadležnih institucionalnih službi, u daljem tekstu osvrnućemo se na psihološki aspekt ove sve učestalije pojave.
,,Nasilje nad decom se posmatra kao kontinuum nehumanih odnosa koji se kreću od zapostavljanja - nedovoljna briga za razvojne potrebe i ličnost deteta, preko zanemarivanja - odsustvo ili nedovoljne mogućnosti zadovoljavanja razvojnih i osnovnih potreba i socijalne sigurnosti deteta, do zlostavljanja - ugrožavanje psihičkog i fizičkog integriteta ličnosti deteta i napad na njegovu jedinstvenostâ€, kazala je i priču o nasilju nad decom započela Pavićeva.
Prema vrsti, nasilje se deli na fizičko, emocionalno, psihološko i seksualno, bilo da se radi o žrtvama ili svedocima istog.
Kada se govori o posledicama koje se kod deteta mogu ispoljiti treba razgraničiti da dete može da bude neposredno izloženo nasilju kada je ono direktna žrtva nasilja ili posredno kada je ono svedok nasilja izvršenog prema drugoj osobi. Aspekti obe vrste nasilja ogledaju se u posledicama kako po fizičko, tako i po mentalno zdravlje deteta. ,,Što je dete mlađe, to su posledice po njegovo zdravstveno stanje, normalni razvoj i funkcionisanje ozbiljnije. Kao žrtve nasilja deca mogu da ispolje različite somatske simptome, emocionalne smetnje i kognitivne smetnje kao i poremećeno socijalno funkcionisanje.
Ono što je zajedničko deci koja su bila žrtve nasilja i onih koja su bili svedoci nasilja jeste mogućnost pojave agresivnog i delikventnog ponašanja u kasnijem periodu života. Istraživanja pokazuju da efekti nasilja zavise od težine i intenziteta nasilja, podrške nezlostavljajućeg roditelja, detetovog razumevanja situacije i faktora ličnosti deteta koji utiču na samu interpretaciju događajaâ€, objašnjava Miljana i dodaje da upravo kroz psihološku pomoć deca vraćaju osećaj pripadnosti i stiču sigurnost u to da postoje ljudi kojiih razumeju i od kojih će imati podršku. Oni pružaju psihološku pomoć u vidu brojnih psiholoških tehnika koje podrazumevaju rasterećenje, rasvetljavanje i reorganizaciju osećanja.
Na pitanje na koji način psiholozi ublažavaju ili otklanjaju posledice nekog vida nasilja, Miljana odgovara: ,,Psiholozi sa decom svedocima nasilja rade na otklanjanju osećaja krivice jer najčešće oni okrivljuju sebe zašto nisu preduzeli nešto da nasilje spreče i jačanju ličnih resursa da prevaziđu strah i shvate svoju ulogu u celokupnoj situaciji. Sa decom žrtvama nasilja psiholozi rade na otklanjanju osećanja straha, besa i ljutnje, stida, nesigurnosti i jačanju samopouzdanja. Ključan momenat u psihološkoj tehnici reorganizacija jeste otklanjanje doživljaja bespomoćnosti koja blokira osećanja i mentalnu aktivnost. Zato je neophodno da psiholog pomogne detetu u uspostavljaju emotivne i kognitivne ogranizacije i usmeri na promene u ponašanjuâ€.
Kako bi porodica za dete trebalo da bude osnovni oslonac, podrška i uzor ponašanja, tj. vaspitni model deteta, narušavanje ovakve harmonije u osnovi po mališana ima ogromne posledice. Stoga, sa pozicije psihologa, Miljana ima i poruku za sve roditelje: ,,Izlaganje nasilju ima dugotrajne posledice po dete u vidu depresije, granične organizacije ličnosti, transgeneracijskog prenošenja zlostavljanja. Zato roditelji treba da predstavljaju sigurnu bazu deci u emotivnom, psihološkom, materijalnom i fizičkom smislu kako bi se ona nesmetano razvijalaâ€.
Samo pravilnim mentalnim razvojem dece, odnosno budućeg naraštaja i generacija imaćemo i zdravo društvo, te još jednom ponavljamo rečenicu iz prethodnog teksta da je bitno da svaki socijalni akter, svako od nas, utiče na svoju porodicu, prijatelje, okolinu kako nasilje ne bi nastalo, kako bi se sprečilo, a ako postoji, mora se prijaviti i prekinuti. To je ulaganje u zdravlje društva i budućnost svakoga od nas!
Celokupan tekst pisan je u saradnji sa mrežom civilnih organizacija sa severa Kosova ,,ÄŒuvari dečijih prava" koja je nastala u okviru projekta „Podrška ogranizacijama civilnog društva iz oblasti zaštite dečijih prava na severu Kosova“ koji je finansiran od strane EU, rukovođen Kancelarijom Evropske unije na Kosovu, a implementiran od strane NVO ,,Domovik†iz Mitrovice.
,,Nasilje nad decom se posmatra kao kontinuum nehumanih odnosa koji se kreću od zapostavljanja - nedovoljna briga za razvojne potrebe i ličnost deteta, preko zanemarivanja - odsustvo ili nedovoljne mogućnosti zadovoljavanja razvojnih i osnovnih potreba i socijalne sigurnosti deteta, do zlostavljanja - ugrožavanje psihičkog i fizičkog integriteta ličnosti deteta i napad na njegovu jedinstvenostâ€, kazala je i priču o nasilju nad decom započela Pavićeva.
Prema vrsti, nasilje se deli na fizičko, emocionalno, psihološko i seksualno, bilo da se radi o žrtvama ili svedocima istog.
Kada se govori o posledicama koje se kod deteta mogu ispoljiti treba razgraničiti da dete može da bude neposredno izloženo nasilju kada je ono direktna žrtva nasilja ili posredno kada je ono svedok nasilja izvršenog prema drugoj osobi. Aspekti obe vrste nasilja ogledaju se u posledicama kako po fizičko, tako i po mentalno zdravlje deteta. ,,Što je dete mlađe, to su posledice po njegovo zdravstveno stanje, normalni razvoj i funkcionisanje ozbiljnije. Kao žrtve nasilja deca mogu da ispolje različite somatske simptome, emocionalne smetnje i kognitivne smetnje kao i poremećeno socijalno funkcionisanje.
Ono što je zajedničko deci koja su bila žrtve nasilja i onih koja su bili svedoci nasilja jeste mogućnost pojave agresivnog i delikventnog ponašanja u kasnijem periodu života. Istraživanja pokazuju da efekti nasilja zavise od težine i intenziteta nasilja, podrške nezlostavljajućeg roditelja, detetovog razumevanja situacije i faktora ličnosti deteta koji utiču na samu interpretaciju događajaâ€, objašnjava Miljana i dodaje da upravo kroz psihološku pomoć deca vraćaju osećaj pripadnosti i stiču sigurnost u to da postoje ljudi kojiih razumeju i od kojih će imati podršku. Oni pružaju psihološku pomoć u vidu brojnih psiholoških tehnika koje podrazumevaju rasterećenje, rasvetljavanje i reorganizaciju osećanja.
Na pitanje na koji način psiholozi ublažavaju ili otklanjaju posledice nekog vida nasilja, Miljana odgovara: ,,Psiholozi sa decom svedocima nasilja rade na otklanjanju osećaja krivice jer najčešće oni okrivljuju sebe zašto nisu preduzeli nešto da nasilje spreče i jačanju ličnih resursa da prevaziđu strah i shvate svoju ulogu u celokupnoj situaciji. Sa decom žrtvama nasilja psiholozi rade na otklanjanju osećanja straha, besa i ljutnje, stida, nesigurnosti i jačanju samopouzdanja. Ključan momenat u psihološkoj tehnici reorganizacija jeste otklanjanje doživljaja bespomoćnosti koja blokira osećanja i mentalnu aktivnost. Zato je neophodno da psiholog pomogne detetu u uspostavljaju emotivne i kognitivne ogranizacije i usmeri na promene u ponašanjuâ€.
Kako bi porodica za dete trebalo da bude osnovni oslonac, podrška i uzor ponašanja, tj. vaspitni model deteta, narušavanje ovakve harmonije u osnovi po mališana ima ogromne posledice. Stoga, sa pozicije psihologa, Miljana ima i poruku za sve roditelje: ,,Izlaganje nasilju ima dugotrajne posledice po dete u vidu depresije, granične organizacije ličnosti, transgeneracijskog prenošenja zlostavljanja. Zato roditelji treba da predstavljaju sigurnu bazu deci u emotivnom, psihološkom, materijalnom i fizičkom smislu kako bi se ona nesmetano razvijalaâ€.
Samo pravilnim mentalnim razvojem dece, odnosno budućeg naraštaja i generacija imaćemo i zdravo društvo, te još jednom ponavljamo rečenicu iz prethodnog teksta da je bitno da svaki socijalni akter, svako od nas, utiče na svoju porodicu, prijatelje, okolinu kako nasilje ne bi nastalo, kako bi se sprečilo, a ako postoji, mora se prijaviti i prekinuti. To je ulaganje u zdravlje društva i budućnost svakoga od nas!
Celokupan tekst pisan je u saradnji sa mrežom civilnih organizacija sa severa Kosova ,,ÄŒuvari dečijih prava" koja je nastala u okviru projekta „Podrška ogranizacijama civilnog društva iz oblasti zaštite dečijih prava na severu Kosova“ koji je finansiran od strane EU, rukovođen Kancelarijom Evropske unije na Kosovu, a implementiran od strane NVO ,,Domovik†iz Mitrovice.
Izvor: TV MOST
Vaš glas je zabeležen. Hvala što ste glasali!
Moguće je glasati samo jednom.
Kosovo i Metohija
Najčitanije
Najnovije
Kurti odgovorio SAD: Demokratija se ne može suspendovati ili držati kao talacsti
20:20 May 30, 2023
2
-
Nikola Denić iz Straže svoju ljubav prema poeziji izražava stihovima
13:12 March 29, 2024 -
Brnabić: Srbija nema vremena za gubljenje
12:53 March 29, 2024 -
Popis stanovništva na Kosovu počinje 5. aprila
12:46 March 29, 2024 -
Bilčik potvrdio da se neće kandidovati za novi mandat u EP
12:27 March 29, 2024
Postavi komentar