TV Most
Januar 20, 2015 12:05
0
117
Bez primene Konvencije o zaštiti od nestanka
"Amnesti internešnel je posebno zabrinut zbog toga što Srbija ne sprovodi Konvenciju, imajući u vidu hiljade slučajeva prisilnog nestanka iza kojih su tokom ratova 1990-ih godina stajale srpska vojska, policija i paravojne snage", navela je u saopštenju ta grupa sa sedištem u Londonu.
AI je, u dokumentu prosleđenom Odboru UN za prisilne nestanke, koji u februaru treba da razmotri izveštaj Srbije o sprovođenju Konvencije, podsetio da je prema Konvenciji, ratifikovanoj 2011, Srbija dužna da istraži i procesuira te zločine i obezbedi obeštećenje, uključujući kompenzaciju, preživelima ili porodicama žrtava.
"Srbija je tokom godina ostvarila postepeni napredak u pronalaženju tela nestalih. Međutim, Srbija u većini slučajeva nije pružila porodicama informacije o njihovoj sudbini niti je izvela pred sud osumnjičene", piše u dokumentu.
AI ističe da, u nedostatku zakona koji zabranjuje prisilne nestanke, nijedan osumnjičeni za te zločine, uključujući nestanak više od 3.500 kosovskih Albanaca 1998-1999, nije priveden pravdi, osim nekoliko visokih vladinih zvaničnika osuđenih pred Haškim tribunalom.
"Vlada je čak i sopstvenim građanima uskratila pravo na obeštećenje zbog gubitka člana porodice tokom ratova 1990-ih", ocenjuje AI.
Organizacija objašnjava da zakon o civilnim žrtvama rata obavezuje rođake da proglase nestalog člana porodice mrtvim ako žele da apliciraju za malu mesečnu penziju.
"Oni imaju manje beneficija od porodica nestalog vojnika, a porodicama civila nestalih van Srbije uskraćen je status civilne žrtve rata, a samim tim i bilo kakvo obeštećenje", piše u dokumentu.
Amnesti je pozvala Srbiju da promeni zakon i uvrsti prisilni nestanak kao zločin u Krivični zakonik i da promeni član 371 kako bi zločini protiv čovečnosti, uključujući nestanke, bili definisani u skladu s Rimskim statutom Međunarodnog krivičnog suda.
Takođe, Srbija treba da istraži slučajeve nestanka i kazni odgovorne, među kojima oficire i zvaničnike koji su naredili ili nisu sprecili zločin, kao i da omogući porodicama nestalih pravo na istinu i pravično i odgovarajuće obeštećenje, navodi AI.
Organizacija odbacuje kao netačnu interpretaciju objašnjenje Srbije da zločini protiv čovečnosti nisu bili istraživani niti procesuirani, jer do 2005. godine nisu bili definisani zakonom i podseća da je Srbija dužna da krivično goni osumnjičene za takve zločine na osnovu međunarodnog prava, bez obzira na to kada su počinjeni.
AI je, u dokumentu prosleđenom Odboru UN za prisilne nestanke, koji u februaru treba da razmotri izveštaj Srbije o sprovođenju Konvencije, podsetio da je prema Konvenciji, ratifikovanoj 2011, Srbija dužna da istraži i procesuira te zločine i obezbedi obeštećenje, uključujući kompenzaciju, preživelima ili porodicama žrtava.
"Srbija je tokom godina ostvarila postepeni napredak u pronalaženju tela nestalih. Međutim, Srbija u većini slučajeva nije pružila porodicama informacije o njihovoj sudbini niti je izvela pred sud osumnjičene", piše u dokumentu.
AI ističe da, u nedostatku zakona koji zabranjuje prisilne nestanke, nijedan osumnjičeni za te zločine, uključujući nestanak više od 3.500 kosovskih Albanaca 1998-1999, nije priveden pravdi, osim nekoliko visokih vladinih zvaničnika osuđenih pred Haškim tribunalom.
"Vlada je čak i sopstvenim građanima uskratila pravo na obeštećenje zbog gubitka člana porodice tokom ratova 1990-ih", ocenjuje AI.
Organizacija objašnjava da zakon o civilnim žrtvama rata obavezuje rođake da proglase nestalog člana porodice mrtvim ako žele da apliciraju za malu mesečnu penziju.
"Oni imaju manje beneficija od porodica nestalog vojnika, a porodicama civila nestalih van Srbije uskraćen je status civilne žrtve rata, a samim tim i bilo kakvo obeštećenje", piše u dokumentu.
Amnesti je pozvala Srbiju da promeni zakon i uvrsti prisilni nestanak kao zločin u Krivični zakonik i da promeni član 371 kako bi zločini protiv čovečnosti, uključujući nestanke, bili definisani u skladu s Rimskim statutom Međunarodnog krivičnog suda.
Takođe, Srbija treba da istraži slučajeve nestanka i kazni odgovorne, među kojima oficire i zvaničnike koji su naredili ili nisu sprecili zločin, kao i da omogući porodicama nestalih pravo na istinu i pravično i odgovarajuće obeštećenje, navodi AI.
Organizacija odbacuje kao netačnu interpretaciju objašnjenje Srbije da zločini protiv čovečnosti nisu bili istraživani niti procesuirani, jer do 2005. godine nisu bili definisani zakonom i podseća da je Srbija dužna da krivično goni osumnjičene za takve zločine na osnovu međunarodnog prava, bez obzira na to kada su počinjeni.
Izvor: Tanjug
Vaš glas je zabeležen. Hvala što ste glasali!
Moguće je glasati samo jednom.
Društvo
Najčitanije
Najnovije
Kurti odgovorio SAD: Demokratija se ne može suspendovati ili držati kao talacsti
20:20 May 30, 2023
2
-
Održan Vaskršnji bazar u Batusu: Radost i mašta osnovaca
15:18 April 25, 2024 -
Osumnjičeni za ubistvo dvogodišnje Danke upućeni na psihijatrijsko veštačenje
15:03 April 25, 2024 -
Beograd: Na Onkološki institut stigao inovativni aparat za identifikaciju karcinoma
14:55 April 25, 2024 -
Egipat dostavio Izraelu predlog Hamasa o jednogodišnjem prekidu vatre u Gazi
14:23 April 25, 2024
Postavi komentar