:

:

TV Most

Foto: Ministri Dušan Vujovići Željko Sertić

clock

April 07, 2015   12:05

0

115

Beograd na vodi diže Srbiju u drugu orbitu

Vujović je rekao da nije u pitanju investicija od 3,5 miljardi evra, ni 13.000 ljudi koji će tu biti zaposleni, već i pre svega da se naše firme kvalifikuju na domaćim i međunarodnim tenderima, da redefinišu svoju sposobnosti i mogućnosti da bi mogli da se vrate na ona tržišta gde smo bili suvereni proizvođači, a danas smo jedva prisutni.

"Prelomna tačka ove investicije je 10 odsto našeg BDP, što retko koja zemlja ima. Ovo je ogromna šansa da otvorimo jedan motor razvoja koji godinama nismo koristili", rekao je Vujović istakavši da je "Beograd na vodi potpuno druga orbita poslovnog i stambenog prostora".

Šansa će, kaže, biti da to uradimo po dinamici koja je potpuno realna, a zakon se donosi da produži rok sa jedne na pet godina jer želimo realne rokove.

Ministar očekuje da, ako se bude radilo na način koji je predviđen, to bude i završeno.

Vujović je objasnio da se Leks specijalisom zapravo menjaju tri zakona - o eksprorpijaciji, o planiranju i izgradnji i o opstem upravnom postupku.

"Menjamo ih zato što je ovaj projekta izazov u nekoliko dimenzija, a jedna dimenzija je vreme koje je propušteno. Osećam ličnu obavezu da ovo prevedemo sa reči u dela. vreme je da te stvari uradimo. Mnogo smo obećavali, sada je vreme za sprovođenje", kazao je ministar.

Ovo je, dodao je prilika, da srpska administracija i država pokaže da može da sprovodi zakone i da bude partner investitorima.

"Moramo da u tržišnoj privredi načumo gde je granica privatnog i javnog interesa. Zalagaću se da se privatni inters poštuje do kraja, ali ne na štetu javnog interesa", kazao je Vujović i dodao da je vreme da se reši pitanje jedne disfunkcionalne zone u centru grada o kojoj se razgovara najmanje sto poslednjih godina.

Direktor Urbanističkog zavoda Beograda Nebojša Stefanović izjavio je danas gostujući na RTS da radovi na terenu na kome će se graditi "Beograd na vodi" dobro napreduju i da prostorni plan za tu oblast nije u suprotnosti sa urbanističkim, kako to tvrde pojedini kritičari projekta.

Stefanović je rekao da je realno da radovi na prostoru Savskog amfiteatra počnu do kraja leta s obzirom na delove "Beograda na vodi" za koje su rešeni imovinsko-pravni odnosi.

"Formiranje parcela će ići na osnovu prostornog plana, koji može direktno da se sprovodi", naveo je Stefanović i podsetio da je Vlada Srbije u decembru 2014. godine usvojila prostorni plan za celo područje koje će obuhvati "Beograda na vodi", čime je stvoren planski osnov.

Kako je istakao, svi principi i pravila koja se primenjuju u urbanizmu u drugim delovima grada, primenjena su i za "Beograd na vodi".

Zakon je, dodao je, pravni osnov za realizaciju projekta i paralelno sa tim aktivnostima i Grad i Republika su, preko svojih institucija, počeli da raščišćavaju deo terena na kojem ne postoje imovinsko-pravni problemi, tako da pripreme teku u najboljem redu.

Prostorni plan, kako je rekao, obuhvata ukupno 177 hektara, odnosno sve one površine koje su potrebne da bi projekat mogao da bude realizovan.

Skupština grada je, kako je podsetio, 2014. usvojila izmene i dopune Generalnog plana Beograda, najvažnijeg urbanističkog plana grada, u kojem su izvršena manja usaglašavanja teksta i grafike kako bi projekat mogao da bude realizovan.

Prema njegovim rečima, postoji veliki broj onih koji sumnjaju u projekat, što je u Srbiji čest slučaj, posebno kada je reč o velikim investicijama kakva je "Beograd na vodi".

"Imali smo dugotrajnu proceduru koja je uključila i javni uvid u oktobru 2014. godine, i svi koji su bili dobronamerni, koji su želeli da daju neku primedbu na plansko rešenje, to su mogli da urade", rekao je Stefanović ističući da je stručni tim Urbanističkog zavoda razmotrio sve primedbe i veliki broj njih je prihvaćen od strane komisije nadležnog ministarstva.

U toku izrade plana, naveo je Stefanović, obavljena je saradnja sa više od 75 institucija sa gradskog i republičkog nivoa.

Govoreći o izmeštanju Železničke stanice, Stefanović je rekao da je ta ideja postojala još 1970-ih godina, kao i da nijedan glavni evropski grad nema takvu stanicu u centru, a posebno ne tako da je najvredniji deo obale praktično odvojen od centralnog dela grada.

On je odbacio kritike da je plan rađen na osnovu makete, ističući da se od početka radilo onako kako metodologija planiranja nalaže, a investitor je procenio da treba da izađe u javnost i napravi kontakt sa građanima preko makete.

Izvor: Tanjug

0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva