TV Most

U arhivu "zloglasne tajne policije" nalaze se milioni stranica dokumenata i na desetine hiljada dosijea.

Kako navodi Jutarnji, "ostavština dikature Envera Hodže", koji je četiri decenije, do smrti 1985. godine, vladao Albanijom, "i dalje truje albansku politiku".

"Trebalo bi iskoreniti zlo koje i dalje truje albansko društvo. Kao uklanjanje apscesa, bolna, ali neizbežna hirurška operacija", ocenjuje albanski pisac Ismail Kadare.

Za vreme Hodžine vladavine, više od 100.000 ljudi završilo je u radnim logorima, 20.000 u zatvorima, a oko 6.000 ih je ubijeno ili je nestalo.

U decembru 2016. godine osnovano je nezavisno telo zaduženo da kroz arhivu vodi one koji žele da istraže sudbinu svojih voljenih ili ispitaju nečiju tuđu.

Telo je, takođe, ovlašćeno za izdavanje "potvrda o nesaradnji" s komunističkim režimom, što je danas uslov za bilo koju javnu dužnost.

Ipak, dokazi o saradnji sa Sigurimijem su vrlo retki – u 26 godina od pada komunizma samo su dvojica političara javno priznala saradnju sa Sigurimijem, a pojedini političari s nižih pozicija diskretno su se povukli iz javnog života pošto se protiv njih povela kampanja tog tipa.

Međutim, uprkos otvaranju arhiva Sigurimija, mnoga će pitanja verovatno ostati bez odgovora, ocenjuje Jutarnji.

"Mnogo dokumenata je uništeno u tranziciji, ali i posle", rekao je bivši direktor arhiva Ministarstva unutrašnjih poslova Kastriot Derviši.

Dodao je da istinu neće biti lako ustanoviti, ali da je važno do nje doći kako bi se otkrili svi apekti, smatra on, jednog od najrepresivnijih režima 20. veka.