TV Most
Jul 22, 2017 12:05
0
120
Aleksić o razgraničenju: Lopta nije u našem dvorištu
On podseća da razgovori sa Hrvatskom o razgraničenju na Dunavu "tapkaju u mestu" šest godina i napominje da predlog hrvatske strane o rešenju nije održiv i utemeljen na međunarodnoj pravnoj praksi.
"Zalažemo se za princip zasnovan na međunarodnom pravu i koji je primenjen u većini zemalja u kojima Dunav predstavlja granicu, a to je da granična linija ide sredinom reke, odnosno po najdubljim plovnim tačkama po reci", kaže Aleksić i navodi da je reč o tačkama od 1.433 do 1.207 kilometra na Dunavu, odnosno, dužini od 226 kilometara granice.
On je ukazao da je taj princip primenjen u razgraničenjima Nemačke i Austrije, Austrije i Slovačke, Rumunije i Bugarske, Srbije i Rumunije, ali da Hrvati smatraju da granica treba da meandrira i da se uspostavi na principu katastarskih parcela.
"Granica bi tako presecala Dunav na više mesta, a to je za nas neodrživ princip", kaže Aleksić.
Pitanje razgraničenja na Dunavu između republika bivše Jugoslavije regulisano je zakonom o ustanovljenju Autonomne pokrajine Vojvodine 1945. godine, u čijem donošenju je, kako kaže Aleksić, učestvovala i Hrvatska.
Od tada, pa do raspada Jugoslavije, podseća on, srpski organi su imali vlast na terenu, i nije se postavljalo pitanje nadležnosti, napominje Aleksić i kaže da je sa Hrvatima na temu razgraničenja do sada održano devet sastanaka.
Poslednji put Međudržavna komisija se sastala 2011. godine, a sledeći sastanak je trebala da zakaže hrvatska strana.
"Do sada to nije učinjeno. Više puta smo isticali spremnost da se sastanemo i da razgovaramo, rekli smo da smo spremni da se ti razgovori podignu i na viši politički nivo", objašnjava Aleksić i napominje da, nažalost, "nije bilo adekvatnog odgovora".
"Zalažemo se za princip zasnovan na međunarodnom pravu i koji je primenjen u većini zemalja u kojima Dunav predstavlja granicu, a to je da granična linija ide sredinom reke, odnosno po najdubljim plovnim tačkama po reci", kaže Aleksić i navodi da je reč o tačkama od 1.433 do 1.207 kilometra na Dunavu, odnosno, dužini od 226 kilometara granice.
On je ukazao da je taj princip primenjen u razgraničenjima Nemačke i Austrije, Austrije i Slovačke, Rumunije i Bugarske, Srbije i Rumunije, ali da Hrvati smatraju da granica treba da meandrira i da se uspostavi na principu katastarskih parcela.
"Granica bi tako presecala Dunav na više mesta, a to je za nas neodrživ princip", kaže Aleksić.
Pitanje razgraničenja na Dunavu između republika bivše Jugoslavije regulisano je zakonom o ustanovljenju Autonomne pokrajine Vojvodine 1945. godine, u čijem donošenju je, kako kaže Aleksić, učestvovala i Hrvatska.
Od tada, pa do raspada Jugoslavije, podseća on, srpski organi su imali vlast na terenu, i nije se postavljalo pitanje nadležnosti, napominje Aleksić i kaže da je sa Hrvatima na temu razgraničenja do sada održano devet sastanaka.
Poslednji put Međudržavna komisija se sastala 2011. godine, a sledeći sastanak je trebala da zakaže hrvatska strana.
"Do sada to nije učinjeno. Više puta smo isticali spremnost da se sastanemo i da razgovaramo, rekli smo da smo spremni da se ti razgovori podignu i na viši politički nivo", objašnjava Aleksić i napominje da, nažalost, "nije bilo adekvatnog odgovora".
Vaš glas je zabeležen. Hvala što ste glasali!
Moguće je glasati samo jednom.
Politika
Najčitanije
Najnovije
Kurti odgovorio SAD: Demokratija se ne može suspendovati ili držati kao talacsti
20:20 May 30, 2023
2
-
MUP: U tunelu nisu pronađeni tragovi koji bi ukazali da se Danka tu nalazila
15:32 March 29, 2024 -
Krkobabić: Dodeljeno prvih 100 kuća ove godine, nastavljamo i dalje
15:20 March 29, 2024 -
Petković upoznao predstavnike Kvinte i Žiofrea sa sve težim položajem Srba na Kosovu
14:54 March 29, 2024 -
Brnabić: Zabrinutost i neslaganje zbog preporuke o prijemu Kosova u SE
14:46 March 29, 2024
Postavi komentar